Testiranje, kao jedna od najznačajnijih faza u procesu razvoja softvera, zahtijeva posebnu pažnju, koncentraciju i vrijeme. S druge strane (računara :)), softver tester mora posjedovati niz profesionalnih i karakternih osobina, kako bi sa uspjehom obavljao svoj posao.

A kakav je to posao?

Najprostije rečeno, testiranje kao proces, za cilj ima pronalaženje i uočavanje svih, pa i najsitnijih, grešaka koje se mogu pojaviti prije i u toku korišćenja određenog softvera, a samim tim i pronalaženje određenih aspekata i dijelova softvera koje je moguće poboljšati, a sve to u korist boljih rezultata rada softvera.

Da stvar ne bi bila tako jednostavna, postoje razni tipovi grešaka koji se mogu pojaviti, te samim tim imamo i različite vrste testiranja. Takođe, za svaki tip testiranja postoji niz alata, skripti i “trikova” koje koristimo za otkrivanje istih. Prije nego vas detaljnije uputim u vrste i načina testiranja potrebno je da shvatite zašto je softversko testiranje važno i neizbježno prilikom rada u IT-u.

Odgovor leži u samoj suštini kreiranja i korišćenja softvera. Zašto ih ljudi koriste? Da bi im olakšali, skratili, automatizovali, ubrzali i unaprijedili određeni posao ili radnju. Ukoliko softver ne ispunjava korisničke zahtijeve i potrebe, ne olakšava svakodnevni rad, onda cilj izrade softvera nije ispunjen i on se ne može koristiti na pravi način.

Koje benefite ima klijent od softverskog testiranja? 

Ljudi često misle da proces testiranja softvera uopšte ne doprinosi smanjenju troškova, jer kako može nešto što se dodatno plaća da smanjuje troškove ?!

Prvo, testiranje softvera vam štedi novac na duže staze zato što osigurava da koristite i prodajete softver koji je pouzdan, softver kome ne trebaju konstantne prepravke i izmjene. Glavna prednost testiranja softvera je što omogućava da uklonite greške i probleme, prije nego što se proizvod nađe na tržištu (bez obzira da li se koristi za interne potrebe ili se prodaje klijentima). Ovo može da vas poštedi velikih glavobolja kasnije, kada nezadovoljni korisnici dolaze da kucaju na vrata. Ukoliko softver ne ispunjava očekivanja i želje korisnika, korisnik može tražiti refundaciju novca, a za naknadne ispravke softvera moraćete da izdvojite puno resursa (ljudi, novac, vrijeme).

I najvažnijastvar: Kvalitetnije testiranje znači kvalitetniji softver! Kada prodajete softver visokog kvaliteta, vi dobijate ugled i imidž, koji su od neprocjenjive vrijednosti za rast bilo kojeg biznisa na duže staze.

A šta može da se desi ako softver nije detaljno i kvalitetno testiran?

Osim toga što ćete: izgubiti povjerenje klijenta, utrošiti dodatne napore i ljudske resurse za korigovanje grešaka, dati prednost konkurenciji i “izgubiti živce”, kasno uočene greške najviše će pogoditi vaš budžet.

Evo par primjera gdje su kompanije izgubile milione, “samo” zato što nisu testirali sve aspekte svog softvera:

• 2007. Blokiranje aerodroma u Los Anđelesu. Usljed greške u softveru, pogrešne informacije su bile poslate u mrežu carine Sjedinjenih Američkih Država, što je uslovilo da 17.000 aviona bude osam sati zarobljeno na aerodromu;
• 2010. Usljed greške u softveru kojim su se unosile informacije o doniranim organima, pogrešni organi odstranjeni su iz 25 donatora u Velikoj Britaniji. Softver za prikupljanje podataka se koristio od 1999. godine i pronađeno je još 400.000 grešaka;
• 2016. Američki proizvođač automobila Ford,  objavio je da povlači sa tržišta 42,300 automobila Figo i Figo Aspire u Indiji zbog softverske greške koja može prouzrokovati neotvaranje vazdušnih jastuka prilikom sudara. Ford je imao softverskih problema i 2015. godine kada je povučeno 16,444 vozila sa indijskog tržišta, kao i u septembru 2013. kada je povučeno 166,021 vozila zbog softverske greške.

Sada možemo da počnemo sa testiranjem, jeste li spremni?

Vrste i načini testiranja

Testiranje softvera se najčešće dijeli na funkcionalno i nefunkcionalno testiranje, u zavisnosti od toga da li se kontrolišu samo krajnje funkcionalnosti aplikacije ili sam programerski kod.

• Nefunkcionalno testiranje

Suština nefunkcionalnog testiranja je provjera programskog koda. Obzirom na to da se sistem posmatra kao otvorena kutija ovo testiranje nosi naziv White Box.

• Funkcionalno testiranje 

Koliko puta vam se desilo da otvorite praznu stranicu (eng. broken link), da ispunite formu pogrešnim podacima, a da niste dobili upozorenje o tome, da  kontakt forma ne radi i slično…

Ova vrsta testiranja podrazumjeva provjeravanje  da li sve funkcioniše kako je planirano. Potrebno je provjeriti da li se sve izlazne vrijednosti slažu sa očekivanim vrijdnostima. Naziva se još i Black Box, jer se sistem posmatra kao zatvorena kutija, odnosno ne prilazi se kodu, već samo funkcionalnostima same aplikacije.

• Testiranje kompatibilnosti

Given a large number of different devices, screen resolutions, operating systems, browsers, it is often the case that e.g. something that works well and looks properly in Google Chrome is not at all visible in the Internet Explorer browser and similar.

Alati: Browserstack, CrossBrowserTesting, GhostLab, Google Mobile Friendly,W3C MobileOK Checker.

• Testiranje upotrebljivosti

Koliko ste puta instalirali neku aplikaciju ili posjetili neki sajt tražeći željenu informaciju, a zbog nepreglednosti i neorganizovanosti softvera pritisnuli close ili uninstall. Da vam se ne bi desilo da zbog toga gubite klijente, obavezno uradite testiranje upotrebljivosti. Ovi testovi predstavljaju testiranje softvera iz perspektive krajnjeg korisnika. Podrazumijevaju testiranje sadržaja sajta, intuitivnosti, polja za pretragu i slično. Potrebno je kreirati test slučaja tzv. test case i snimati korisnika prilikom izvršavanja testa. Primjer test case-a možete pogledati na ovom linku.

Testovi upotrebljivosti se zasnivaju na 5 komponenti kvaliteta:

• Lakoća učenja: Koliko lako i brzo će korisnik ispuniti zadatke koje ste mu postavili u test case-u, prilikom prvog susreta sa softverom?
• Efikasnost: Kada korisnik savlada dizajn, koliko vremena mu  je potrebno za izvršavanje zadataka?
• Memorabilnost: Koliko se korisnik sjeća procesa korišćenja aplikacije pri dužem odsustvu korišćenja iste?
• Greške: Koliko grešaka korisnik napravi prilikom izvršavanja zadatka, da li može lako da se vrati na ”pravi put”,  da li su te greške fatalne?
• Zadovoljstvo: Koliko je korisniku prijatno da koristi softver? Da li izvršavanje zadatka uzrokuje stres ili sigurnost kod korisnika, da li bi preporučio softver prijatelju? 

• Testiranje performansi 

Zavaljeni ste u fotelji, imate super brz internet i krećete u pretraživanje. Na društvenim mrežama nailazite na super zanimljivu informaciju, sa nestrpljenjem klikate na link sajta u želji da pročitate informaciju do kraja, da saznate više…ali vaše uzbuđenje se uskoro pretvara u agoniju… loading… loading… loading… loading… Odustajete i tražite informaciju na drugom mjestu!

Koristeći mnogobrojne dostupne online alate možete testirati performanse softvera (vrijeme učitavanja, veličinu stranica, učitavanje js, stres testovi…)

Alati: Inspect Element,FireBug,Nibbler, Pingdom,Google Insight,Web page test.

• Automatsko testiranje

Da bi ubrzali vrijeme testiranja, pomoću automatskih skripti, moguće je simulirati pristup željenog broja ljudi u određenom vremenskom periodu, sa određenim kašnjenjem i pratiti ponašanje sajta pri „stresnim“ uslovima…i nakon što jednom kreirate skriptu, možete je pokrenuti kad god poželite. Automatsko testiranje zahtjeva pisanje određenog koda da bi se automatizovali koraci pri izvršavanju određenog test slučaja. Popularno se datoteke koje sadrže automatizovanu logiku nazivaju test skripte i mogu biti pisane svim danas popularnim programskim jezicima nezavisno od programske paradigme.

Alati:Jmeter, Selenium, New Relic,BlazeMeter, Test Studio.

• Testiranje sigurnosti 

Na ovom spisku poslednja, ali svakako ne manje značajna, vrsta testiranja, je testiranje sigurnosti. Potrebno je obezbjediti softver od neželjenih upada, jer svakako ne želite da neko pristupi vašem kodu, preuzme vaše informacije ili zloupotrijebi podatke vaših korisnika. Proverava se zaštićenost resursa i podataka, kao i da li su funkcije dostupne samo onim korisnicima kojima su i namjenjene (odnosno da li korisnik sa dodeljenom određenom ulogom u sistemu ima pristup samo onim podacima kojima je pristup planiran dodjelom te uloge). Stoga potrebno je testirati login forme, onemogućiti korišćenje takozvanih sql injection-a, CAPCHA i obezbjediti SSL sertifikate.

I još jedna napomena za kraj: Prije nego što odlučite da se bavite ovim poslom imajte na umu da nećete biti najvoljenija osoba u firmi :), jer na kraju krajeva, vaš posao je da pronalazite greške u radu vaših kolega i da ih stalno podsjećate na to. zato je poželjno da radite u timu koji prepoznaje značaj i benefite softverskog testiranja.

Imali smo čast da prisustvujemo petom Business Café događaju u Crnoj Gori. Ovog puta, tema događaja bila je “Kako zaposliti i zadržati najbolje ljude”, a ispred Bild Studija je govorio naš Tarik Zaimović, suosnivač i izvršni direktor. 

Osnovan u Zagrebu, 2011. godine, od strane Kristine Ercegović, Business Café se danas redovno održava u šest zemalja regiona (Hrvatska, Srbija, Bosna i Hercegovina, Slovenija, Makedonija i Crna Gora). Sa ciljem da se sadašnji i budući preduzetnici što više edukuju o poslovnim procesima u oblasti preduzetništva, da podijele svoje iskustvo sa drugima, da sklapaju nova i obnavljaju stara poslovna poznanstva, da dobiju priliku da prošire vijest o svom biznisu, počela su i svojevrsna poslovna druženja uz kafu. Ukratko rečeno, Business Café je druženje poslovnih ljudi, i onih koji to žele postati, sa ciljem međusobnog povezivanja, unapređenja i pokretanja sopstvenog biznisa.

Sunčanog 12. aprila u hotelu Podgorica, moderatorka (i glavna kontakt osoba ovog događaja za Crnu Goru) gđa Slavica Nikolić pokrenula je niz zanimljivih tema sa odabranim gostima, uspješnim ličnostima iz biznis svijeta u Crnoj Gori. Među gostima su bili: Slobodan Mikavica, suosnivač i izvršni direktor kompanije Elko tim, Srđan Vukčević, osnivač i vlasnik konsultantske kuće Blue Coach i Tarik Zaimović, suosnivač i izvršni direktor Bild Studija. Zanimljivim pričama i dobronamjernim savjetima, najviše vođeni iz ličnog iskustva, kroz opušteni razgovor sa moderatorkom, ali i prisutnima u sali, izlagači su podijelili sa nama brojne pouke iz biznis svijeta, uspone i padove kroz koje su prošli i na koji način motivišu svoje najbolje zaposlene. Da događaj bude još zanimljiviji i potpuniji, pjevanjem i izvođenjem na gitari, dan nam je uljepšala i umjetnica Snežana Ljubojević, inače naša dugogodišnja prijateljica. 

Priča je počela početkom 90-tih, kada je Slobodan Mikavica odlučio da napusti siguran, državni posao u Kombinatu aluminijuma Podgorica i sa svojom suprugom se upusti u “preduzetničke vode”. Put nije bio nimalo lak. Sa vrlo skromnim finansijskim sredstvima i ograničenom tehnologijom, satima uloženog rada i truda, uspjeli su ostvariti profit i prve kontakte sa dobavljačima iz inostranstva. A kada pored uložene energije imate i jasno definisane ciljeve, misiiju i viziju, uspjeh rijetko izostaje, o čemu svjedoče brojna priznanja i nagrade koje je Elko tim osvojio u dosadašnjem radu. Redovna sportska okupljanja sa partnerima, planinarske ture, neformalna timska druženja, konstantno ulaganje u stručno usavršavanje svakog člana tima, samo su neki od načina kako top menadžment Elko tima motiviše svoje zaposlene za dalji rad i ostanak u kompaniji.

Još kao dječak osnovne škole, Tarik Zaimović je stekao preduzetničko iskustvo, a da toga nije bio ni svjestan. Pogađate, u pitanju je iskustvo sa kompjuterima. Povremena zabrana starijeg brata na korišćenje njegovog računara, navela je Tarika da vlasnicima internet centara i igraonica predloži volonterski rad u njihovim poslovnicama a da zauzvrat dobije pristup svim računarima. Malo koji preduzetnik bi odbio ovakvu ponudu, pa je Tarik ovaj dogovor napravio sa desetak igraonica iz grada, i tako upravljao sa pedeset puta više računara u odnosu na njegovog brata! :D

Tokom studentskih dana, sa dva najbolja prijatelja, Danilom Purićem i Nikolom Kalezićem, preduzetnički poduhvat je postao nešto ozbiljniji, pa možemo reći da su ovi momci glavni “krivci” za osnivanje Bild Studija. A da je za svaki uspjeh kompanije zaslužan tim koji ste okupili, Tarik bezuslovno vjeruje. 

Na pitanje kako postati Bildovac, Tarik odgovara da prije ulaska u tim, svaki Bildovac je morao proći kroz nekoliko filtera: 

• dobrodušnost i poštenje 
• uklapanje u organizaciju
• strastvenost i radoznalost i
• što više hobija

S druge strane, kao mali, Srđan Vukčević je bio “lenjivac”. Međutim, njegov otac je odlučio da ispravi ovu njegovu manu i pronašao mu sezonski posao u Budvi. Posao kojim se Srđan bavio bio je isključivo trgovinske prirode i podrazumijevao prodavanje kukuruza na plaži. Iako je tada mrzio oca zbog toga što je bio primoran da radi, sada mu je veoma zahvalan, jer je iz tog iskustva naučio mnogo životnih lekcija. A da zaista misli ono što govori, Srđan pokazuje i time da je u Blue Coach kompaniji, kroz projekat “Pametni koraci” uveo ljetnje radionice za djecu koje podrazumijevaju pravljenje i prodavanje limunade na prometnim mjestima u Budvi. Prema Srđanovim riječima, dobit koju ovi najmlađi preduzetnici ostvare je na dosta zavidnom nivou. :)

Preko 300 menadžment treninga održanih u Crnoj Gori sa Blue Coach-om, Srđan je došao do zaključka da je kod nas malo pravih lidera, a više onih samoproklamovanih, što znači da imamo veliki potencijal za unapređenje na tom polju. Pravi lideri motivišu svoje zaposlene da budu bolji čak i od njih samih i arogancija i ego im nisu prepreke na putu do uspjeha. 

I tako, nakon inspirativnih izlaganja, druženje se nastavilo umrežavanjem uz kafu (ali i meze :) ). Upoznali smo se sa mnogim hrabrim ljudima koji su već izgradili svoje poslove, ali i onima koji to tek počinju. Saslušali smo njihove priče, prepreke na koje nailaze i pokušali da im pomognemo u domenu našeg znanja. Aplaudirali smo za postignute uspjehe i ostvarene ciljeve i davali podršku zalaganju za unapređenje preduzetništva u našoj zemlji i društveno odgovornom poslovanju. Sve u svemu, drago nam je što smo prisustvovali Business Café događaju i veliko hvala organizatorima na pozivu. Do sljedeće zajedničke kafe…

Mediji su, nesporno, glavni kanal komunikacije političkih stranaka i njenih lidera sa glasačkim tijelom. Šta se onda dešava kada se u svega desetak godina promijeni cjelokupna struktura medija i način komunikacije?

Omasovljenje upotrebe interneta postepeno je dovelo do veće demokratizacije društva. Posjedovanje jednog uređaja i konekcije za internet omogućava dostupnost informacija i reagovanje na klik, što je dovelo do percepcije društvenih mreža ne samo kao mjesta za druženje, već i za informisanje. Čak i tradicionalni mediji sve češće posežu za Twitter interakcijama, Instagram i Facebook objavama kao glavnim izvorom informacija.

Osvrnuli smo se na posljednju deceniju i analizirali društvene mreže kao alat kojem se okreće politička elita širom planete, ne bi li zadobila povjerenje birača i njihov glas na izborima. Nekada je bilo dovoljno prošetati prometnim ulicama i rukovati se sa građanima. Sada se građani sve više sreću po Facebook, Instagram i Twitter ulicama, tako da se izborna taktika mora mijenjati.

Ima li svrhe preseliti izbornu kampanju u online prostor? 2008. se smatra prekretnicom u upotrebi društvenih mreža kao jednako važnog kanala komunikacije tokom izbornih kampanja. Obama je te godine nezvanično postao “prvi predsjednik društvenih mreža”. Njegov marketing tim, na čelu sa Kris Hjudžsom, suosnivačem Facebook-a napravio je najbolji potez i uložio veliki napor da dođe do glasova onih koji se vode parolom: “Ukoliko nije na društvenim mrežama, nije se ni desilo”. Glavna promjena je u tome što je na ovaj način uspostavljena dvosmjerna komunikacija sa glasačkim tijelom, za razliku od dotadašnjeg prostog plasiranja slogana, šablonskih grupnih pjesama i već viđenih motivacionih govora.

Obama je uspio da izgradi bazu od čak 5 miliona pristalica samo u internet zajednici.

Glavna razlika između McCain-a, kandidata Republikanske partije, i Obame bila je u tome što je Obamin tim pitao građane za mišljenje i implementirao njihove odgovore u svoj program. Izgradio je stabilnu internet zajednicu i povjerenje, prišavši velikom broju glasača na jedinstven način: targetirao je grupe pojedinaca, obraćao im se lično i predlagao rješenja za njihove specifične probleme. Kreirane su posebne Facebook stranice:

• Studenti za Obamu,
• Latinosi za Obamu,
• Žene za Obamu,
• Veterani za Obamu itd.

Njegov tim se nije ustručavao da plasira sirovi materijal, jer to je ono što kod građana izaziva povjerenje, na taj način mogu da se identifikuju sa osobom za koju će glasati. Dopustio je svojim potencijalnim glasačima da ga upoznaju kao sebi jednakog, pokazavši im da se njegov svakodnevni život ne razlikuje značajno od njihovog. Kreirajući jaku bazu volontera na veb stranici My.BarackObama.com, od oko 2 miliona profila, uspio da za svoju kampanju prikupi preko 500 miliona dolara, od prosječnih 80 dolara po donaciji.

Kukuriku koalicija probija led u regionu. Nakon Obaminog uspjeha, ubrzo su se njegovom taktikom poslužile i stranke iz regiona. 2011. Kukuriku koalicija, sačinjena od SDP, HNS, IDS i HSU, u Hrvatskoj je osvojila većinu na parlamentarnim izborima. Jedna od poruka bila je i “Predlažite, pitajte, komentirajte!” i ona prikazuje suštinu cjelokupne marketinške kampanje kojom su osvojili apsolutnu većinu u hrvatskom Saboru. Prepoznat je trend velikog broja građana koji se informišu i dijele raznolik sadržaj na društvenim mrežama, prije svega Twitter-u i Facebook-u. Stvoren je utisak konstantne dostupnosti političara, svakodnevnim javljanjem sa lokacija koje su obilazili, redovnom komunikacijom sa građanima, koja je u jednom trenutku podrazumijevala i organizovanje Facebook chat-a sa Zoranom Milanovićem, tadašnjim predsjednikom SDP-a, TweetUp-ova, ali i snimanje video odgovora na sva pitanja tviteraša.

A šta je sa Crnom Gorom? Posljednji parlamentarni izbori u Crnoj Gori, održani sredinom oktobra 2016. godine, pratile su intenzivne poruke u štampanim medijima, na televiziji, mitinzima širom zemlje, ali i na internetu. Fokus kampanje bio je na suprotstavljenosti dva glavna politička subjekta:DPS-a i DF-a. Na kampanju svih političkih partija je, prema navodima Centra za demokratsku tranziciju, potrošeno tri puta više novca nego na izbore 2012. godine. Kampanjom su dominirali bilbordi, aktivizam na terenu i promotivni spotovi, od kojih je DF generisao najviše pregleda na YouTube-u. Obraćajući se emocijama nezadovoljnih građana Crne Gore, DF se upustio u, do sada, najintenzivniju kampanju. Sa druge strane, DPS se, u najvećoj mjeri, koristio tradicionalnim oblicima oglašavanja, već ispitanom metodom koja je do sada donosila dobre rezultate.

Međutim, internet zajednica je na sebi svojstven način pokazala da ipak ne korača “sigurnim korakom”, što se ogleda u drastičnoj razlici u broju YouTube pregleda. DF biljleži preko 340 hiljada pregleda na najgledanijem spotu tokom kampanje, dok DPS broji malo preko 22 hiljade na spotu za pjesmu “Sigurno”. Iako su se izborne liste više angažovale na društvenim mrežama, sam pristup nije bio adekvatan, jer se i dalje ne stiče utisak da se obraćaju građanima Crne Gore, njihovim specifičnim problemima i potrebama. Korišćen je Facebook Live za prenos događaja, nosioci izbornih lista su tvitovali sa svojih ličnih naloga, omladina stranaka je agitovala kod svojih Facebook prijatelja, ali suština oglašavanja na društvenim mrežama nije prosti prenos elemenata zvanične kampanje u domen interneta.

Posljednji sati izbornog dana protekli su u zloupotrebi servisa kao što su Viber i WhatsApp. Velikom broju građana stizale su propagandne poruke, što je navelo Agenciju za elektronske komunikacije Crne Gore da, u skladu sa odredbama Zakona o elektronskim komunikacijama, naloži svim telekomunikacionim operaterima da privremeno suspenduju korišćenje Viber-a i WhatsApp-a od 17:00 do 19:30h. Ovakva zloupotreba internet servisa je samo pokazatelj koliko domaća politička scena nije shvatila prednosti ovakvog oblika oglašavanja i njegovu suštinu.

Društvene mreže su prostor na kojem ne postoji vremenski okvir za izbornu kampanju, jer se na njoj kontinuirano gradi zajednica simpatizera, iskrenom komunikacijom i pristupačnošću. Političke stranke bi trebalo svoje resurse da usmjere ka unapređenju dijaloga i transparentnosti političkih procesa, jer internet zajednica postavlja pitanja i traži odgovore koji nisu izvučeni iz PR saopštenja, traže ljudskost i kompetentnost, koja se više ne mjeri citiranjem političkog programa u nedogled. Pripadnika “mlađih” generacija će biti sve više, zbog čega je neophodno u potpunosti promijeniti ton obraćanja i strategiju informisanja i objašnjavanja stavova.  

Za dobar izborni marketing neophodno je pratiti tehnološki razvoj, ali i graditi kampanju više oko ideje i programa, nego političkih ličnosti. Društvene mreže mogu odrediti pobjednika na izborima, one su danas onaj neophodan, ali ne i dovoljan faktor za pobjedu. Neupitno je da će se, u jednom trenutku, internet kampanjama morati posvetiti čak i više pažnje u odnosu na tradicionalno medijsko oglašavanje. Na nama je samo da pratimo i očekujemo više kreativnosti, a manje negativizma u sljedećoj borbi za glasačko tijelo.

Četvrtak, 20. april, rezervisali smo za uspješne priče iz svijeta tehnologije, marketinga i preduzetništva. Prisustvovali smo konferenciji LeapIn Podgorica i na nekoliko sati osjetili atmosferu Leap Summit-a, koji se ove godine održava u Zagrebu.

Zahvaljujući organizaciji NVO Digitalizuj.me, u Omladinskom centru, mogli smo da čujemo savjete nekoliko uspješnih pojedinaca:

Na samom početku, Sanja Gardašević nam je pomogla da srušimo nekoliko mitova o digitalnom marketingu. Dva je možda većina od nas najviše puta čula u svom privatnom, nažalost, i poslovnom okruženju:

1. Digitalnim marketingom može da se bavi svako (tj. komšijin sin koji po ceo dan “visi” na Facebook-u može da gradi online strategiju za vaš biznis),

2. Digitalni marketing je super, ali ne funkcioniše kod nas (Crna Gora zaostaje za trendovima i to se nikada neće promeniti).

Maja Jaredić nam je na nekoliko praktičnih primjera pokazala koliko je danas neophodno ulagati u Inbound Marketing, koju moć potrošači imaju zahvaljujući internetu i na koji način svaki biznis treba da se fokusira na klijente i privuče ih ka svom brendu i proizvodu. Nakon Maje, Ivana Grgurović nas je uputila u programe praksi i razmjene znanja studenata, jer je stopa aktiviranja mladih u Crnoj Gori i dalje na nezavidnom nivou, a mogućnosti koje im se nude su raznolike. Kroz sopstveni primjer, Jennifer Buxton nam je ukazala na to da se uspješan posao može izgraditi samo ukoliko znate ko ste, ako vjerujete u sebe i dozvolite sebi da izađete iz svoje komfort zone. 

Dražen Vujović je podstakao mlade da razmišljaju o novim idejama, ključnim za osnivanje StartUp-ova, a takođe​ zanimljivo predavanje održao je Radivoje Drobnjak, magistar ekonomskih nauka, pokazavši nam nedostatke obrazovnog sistema u Crnoj Gori, koji više vrjednuje učenje za ocjenu, nego kritičko promišljanje. Na samom kraju, Vladimir Vulić je govorio o važnosti zaljubljivanja u svoje klijente, a ne svoj proizvod ili uslugu. Starbucks, Victoria’s Secret, Harley Davidson i mnogi drugi  primjer su uspješnog definisanja prodajne strategije, koju su mnogi biznisi gradili i po nekoliko godina.

Izvor: Leap Summit

Zaključivši da se potrošačima mora ponuditi zadovoljenje njihovih potreba, a ne samo proizvod, konferencija se završila lijepim iznenađenjem od strane organizatora: svi prisutni su dobili karte za Leap Summit, koji se ove godine održava u Zagrebu, od 11. do 13. maja.

Zahvaljujemo Digitalizuj.me na odličnoj organizaciji i trudu da Crnu Goru mapiraju kao mjesto na kojem itekako ima zaljubljenika u marketing, inovacije i tehnologije. Vidimo se u Zagrebu! :)

Nije lako programerima da tek tako “uskoče” u ulogu Tech Lead-a. Uz pomoć našeg Lindona Camaja, predstavićemo vam šta ova pozicija podrazumijeva u praksi.

Za početak – mali uvod

Ako tražimo definiciju, najprikladnija bi bila sljedeća:

Sada, kada smo otkrili šta zapravo Tech Lead (u nastavku teksta “TL”) kao funkcija predstavlja, hajde da otkrijemo malo više o tome šta TL radi u praksi.

Čak i ako ste sjajan programer, ne mora nužno da znači da ćete biti i sjajan TL. Da biste postali TL, morate znati mnogo više od programiranja. Da budemo precizni, u svakoj kompaniji, TL igra jedinstvenu ulogu koja zahtijeva određene, specifične vještine i znanja, koje drugi ne posjeduju.

•  Koja su to esencijalna znanja koja TL treba da posjeduje?

Svaki TL posjeduje različite vještine, budući da mora da koordiniše i posreduje između poslovnih i tehničkih potreba. Međutim, postoje neke vještine koje su iz mog iskustva, neophodne za obavljanje pozicije TL-a:

Kao što smo već rekli, TL učestvuje u mnogim aktivnostima, koje prevazilaze programiranje. Možda najizazovniji dio jeste rad sa spoljnim akterima, koji treba da definišu tehničke mogućnosti, kao i transformacija tima mijenjanjem pozicija članova tima.

• Kako se nosiš sa time da konstantno moraš biti uključen u kontrolu koda, tehničku dokumentaciju i organizovanje timskih sastanaka, kako bi bio u toku sa trenutnim statusom i razvojem projekta?

U početku, to je bilo nešto potpuno novo za mene, ali morao sam da se naviknem. Kontrola koda mi je bila najzahtjevniji zadatak, jer je bilo mnogo toga što je trebalo iskontrolisati i imao sam osjećaj da radim nešto potpuno beskorisno. Ali, kako je vrijeme prolazilo, počeo sam da uviđam da je to zapravo suštinski zadatak, jer sam zahvaljujući kontroli koda bio u stanju da na pravi način obučavam i pomognem programerima da isprave greške, a u isto vrijeme, to je i najbolji način da imate pregled  cijelog projekta na najbolji mogući način.

Tehnička dokumentacija i timski sastanci su takođe značajni. Dobra tehnička dokumentacija vam omogućava da  izbjegnete nesporazume i greške koji se često  dešavaju.

Mi koristimo agile scrum development i svake nedjelje imamo timske sastanke gdje govorimo o tome šta je urađeno od prošlog timskog sastanka, šta planiramo da radimo u narednoj fazi, a zatim se govori i o pitanjima i problemima. Na ovaj način, zajedno, stvaramo cjelokupnu sliku projekta.

Ako govorimo o strukturi posla TL-a, možemo ih podijeliti na sljedeće aktivnosti:

1. Rad na projektima

TL se bavi ukupnom arhitekturom projekta, a ne pojedinačnim segmentima. Fokus je na dizajnu aplikacije i tome kako će se idejno rješenje uklopiti u cjelokupan sistem poslovanja.

• Jedan od glavnih zadataka je procjena rizika projekta. Koja je prva stvar koju radiš u ovom dijelu projekta?

Saglasan sam da  je faza procjene rizika jedna od ključnih, ako ne i najvažnija. U ovoj fazi pokušavam dobiti “širu sliku” cijelog projekta. Prvo detaljno analiziram projektnu dokumentaciju koju dobijemo od klijenta. Zatim, ukoliko je potrebno, predlažem klijentu određene izmjene. Sljedeći korak je definisanje tehnologije koja će se koristiti za razvoj, vještina i znanja koja su neophodna za realizaciju. Nakon svega toga, dolazimo do najtežeg dijela – procjene rizika projekta. U ovom dijelu, uvijek uključujem i druge članove tima.

Da bi bilo jasno šta ovaj dio posla TL-a podrazumijeva, napravili smo spisak konkretnih koraka na koje TL mora da obrati pažnju:

• Revizija projektnih planova i pregled projektne dokumentacije;
• Učestvovanje u nedjeljnim i mjesečnim timskim sastancima, zajedno sa projektnim menadžerom;
• Bliska saradnja sa menadžerom projekta, kako bi se definisali prioriteti i odredio pravac razvoja projekta;
• Balansiranje između troškova i vrijednosti sa ciljem postizanja optimalnog ishoda;
• Povremeno prisustvovanje prodajnim sastancima, jer jedino TL može odgovoriti klijentu na sva tehnička pitanja;
• Stalna koordinacija sa projektnim menadžerima, dizajnerima i svim ostalim timovima i sektorima.​

• Kako napraviti savršen balans između članova tima sa velikim razlikama u vještinama i znanju?

Naš tim čine senior i junior programeri. Radimo na brojnim projektima, koji zahtijevaju različite vještine i tehnička znanja. Međutim, uvijek pokušavam da pronađem savršenu ravnotežu između onoga što najbolje odgovara potrebama projekta, ali i programerima. Zato uvijek težim da napravim savršen spoj senior i junior programera, kako bismo, na kraju dana, dobili projektni tim koji najbolje odgovara konkretnim ciljevima i svrsi projekta.

2. Učešće u odlučivanju u kompaniji

Kao lider jednog od najznačajnih sektora u kompaniji, TL mora uzeti učešće u donošenju svih važnijih odluka, kao i  osigurati konstantnu komunikaciju sa CTO (chief technology officer) u oblasti kreiranja tehnoloških strategija. Kao lider tima, TL mora da razmišlja o zapošljavanju novih članova, kao i da učestvuje u procesu regrutacije.

Kao i svi ostali lideri sektora, TL takođe treba da razmišlja o efikasnosti i efektivnosti svog tima, kao i da stvara održive profitne ciljeve.

3. Programiranje

Kodirati ili ne kodirati, pitanje je! Čak i ako se cijeli tim oslanja na vas, uvijek morate naći vremena za kodiranje! TL treba da piše kod od 20% do 30% svog vremena. Napraviti ovakvu ravnotežu nije nimalo lak zadatak, ali TL ne smije zapostaviti kodiranje i programiranje. Stičući različita iskustva kroz brojne projekte,  TL zapravo uči da pravi listu prioriteta, kako bi se i kodiranje našlo na listi njegovih zadataka.

• Kako pronađeš vrijeme za kodiranje?

Kada sam dobio ulogu TL-a, ono što me je najviše iznenadilo je činjenica koliko manje koda stvaram. Članovi tima i potrebe projekta postali su moj prioritet, tako da je pisanje koda zauzelo drugo mjesto. Međutim, uvijek se trudim da nađem vrijeme i za tu aktivnost, jer uvijek morate usavršavati svoje vještine kodiranja. Ono što je najljepše u svemu tome je što mi, nakon što se pobrinem za sve ostale obaveze, pisanje koda dođe kao relaksacija. :)

4. Tehničko liderstvo tima

Grupa ljudi ne čini tim. Tim je grupa ljudi koji idu ka ostvarenju zajedničkog cilja. Efikasan TL vodi ljude ka ostvarenju tog cilja, stvarajući zajedničku viziju i dajući smjernice, kako bi sve zamišljeno pretvorilo u stvarnost.

• Reci nam koliko je teško voditi tim, i šta je je najveći izazov za tebe u tom smislu?

Mislim da je mnogo teže objasniti kako voditi tim nego ga zapravo voditi. Svaki lider ima drugačiji pristup, tako da ne postoji neko generalno uputstvo kako biti uspješan TL. Postoji mnogo izazova svakog dana, i svaki od njih nosi neko novo iskustvo. Nijedan izazov nije isti, i upravo to je ljepota ovog posla, uvijek učiš, i uvijek težiš ka tome da nađeš najbolje rješenje.

Ali, jedna od najvećih odgovornosti TL-a je da učini tim što je više moguće samoorganizovanim i samostalnim. Vrlo je važno da sa članovima tima provodite vrijeme jedan na jedan i da ste usmjereni ka ljudima. Zašto? Zato što se uspjeh TL-a mjeri kroz efikasnost njegovog tima. Upoznajte snage članova tima, omogućite im da rastu i konstantno napreduju, ohrabrite ih da preuzmu odgovornost i da preuzimaju rizik. Otkrijete im kako da se fokusiraju na ono što je značajno i šta su prioriteti. Podstičite ih da iskažu svoj maksimum i naučite ih kako da dijele znanja između sebe.

Uvijek nađite vremena za svoj tim!

Nemojte se plašiti sukoba, oni su odličan način da dođete do harmonije u svom timu. Članovi vašeg tima imaju bolju ideju kako riješiti nešto? Ohrabrite ih da vam predstave ideje, dajte im slobodu da se dokažu i iskažu mišljenje. Dajte im odgovornost i pustite i da prave greške. Samo na taj način će napredovati i postati bolji, što će dovesti do razvoja i napretka vašeg tima.

Učinite da članovi tima shvate da su odnosi u timu i komunikacija značajni koliko i pisanje koda.

• I posljednje, ali ne i manje bitno, koja je tvoja poruka svim TL-ovima? 

Pozicija TL-a ne može da se definiše na način koji odgovara svima. Mislim da morate pronaći način rada koji odgovara kako vama, tako i cjelokupnom timu. Ali, uvijek imajte u vidu nekoliko stvari: kada postanete lider tima, vaše potrebe više nisu primarne, prioritet postaje vaš tim. Zato nađite vremena za članove svog tima! Uključite ih, motivišite, mentorišite i pomozite im, postanite uzor, koji treba da osigura da svaki član tima zna, razumije i vjeruje u isti cilj. Uvijek ponavljam svom timu: “Ne postoje problemi koje ne možemo riješiti zajedno”. I zapamtite, uvijek ostanite čvrsto na zemlji, jer do nedavno ste i vi bili “samo” programer.

Foto: Miloš Dimić

Tekst napisan u saradnji sa Danilom Purićem

Ako ste pravi ljubitelj slagalica, onda sigurno znate koliko je rada, truda i upornosti potrebno da bi se sastavila. Važno je ne biti brzoplet, imati strpljenja i ne dopustiti da nervoza dominira procesom. Ono što uvijek olakšava posao jeste uključenost drugih ljudi, koji će dati doprinos i biti tu ako nešto “zakoči”, ali i podići atmosferu kad god je to potrebno.

Kao rezultat dugogodišnjeg predanog rada, Bild Studio gradi slagalicu jedne od najbrže rastućih kreativnih agencija u Crnoj Gori, sa preko 1000 projekata i više od 400 klijenata.

Kao što svaki pojedinac u određenim životnim razdobljima rezimira ono što je uradio u prethodnom periodu, tako smo i mi odlučili da za 7. rođendan napravimo presjek naših postignuća otkako smo za godinu stariji. :)

Ovo je naša slagalica

U proteklih 365 dana, veliki broj klijenata iz različitih industrija i oblasti poslovanja zakucao je na vrata naše crno-bijele agencije sa različitim zahtjevima. Izazov Bildovaca bio je odgovoriti na njih i dati im lični pečat. Radilo se na razvoju novih, najraznovrsnijih proizvoda za klijente, postojeće i nove. Svaki novokreirani veb sajt predstavljao je djelić slike koji je tražio svoje mjesto među drugim djelovima – osmišljenim logotipima, restoranskim menijima i ličnim kartama svakog brenda – knjigama grafičkih standarda.

Ono na šta smo posebno ponosni, jeste podizanje saradnje sa švedskom kompanijom Nilex AB na viši nivo. Prije dvije godine uključili smo se u razvoj softvera za servis menadžment, koji koriste kompanije kao što su Burger King, Jagermeister, Nordsee i mnoge druge, a sada se možemo pohvaliti činjenicom da smo od ove godine i zvanični dristrubuter Nilex platforme za zemlje Balkana.

U godini za nama, Bild Studio je postao dio EU priče, a na taj način i jedna od prvih ICT kompanija u Crnoj Gori, koja je započela realizaciju projekata finansiranih iz EU fondova.

Radili smo i na vođenju naloga kompanija različitih profila na društvenim mrežama, njihovom brendiranju i rebrendiranju, a paralelno sa tim dijelili smo stručan, poučan i zabavan sadržaj na našim kanalima komunikacije. Kampanje, iza kojih stoje kreativni umovi Bilda, brzo su postale viralne, kao i sadržaji na našim stranicama, a otkrivamo vam i neprikosnovene šampione u ovoj kategoriji. :)

Još jedno postignuće na koje smo naročito ponosni jeste razvoj novog brenda Bild Studija. Riječ je o Epikad hostu koji smo izgradili sa ciljem pružanja još boljih hosting usluga, ali i održavanja servera, sajtova i livestreaming-a. Za naše novom čedo smo otišli i korak dalje i usudili se da prekršimo pravilo “ne više od tri boje”. Na vama je da procijenite koliko smo uspješni bili u tome. :)

Uspon carstva

Sve ovo zahtijevalo je pojačanje u Bildovim redovima. Dobili smo nove snage koje će biti tu da pomognu u sastavljanju Bild slagalice, a ujedno i biti njen glavni dio. U proteklih 365 dana naš tim je postao bogatiji za:

• 10 učesnika programa stručnog osposobljavanja
• 44 praktikanta
• 9 zaposlenih

Kao highlight godine izdvajamo Veliku ljetnju praksu, u sklopu koje je 12 ljudi imalo priliku da se obučava u oblastima marketinga, dizajna i informacionih tehnologija, a iskustva praktikanata i radna amosfera Velike ljetnje prakse pokazala je da se žrtvovanje ležaljki i suncobrana, na kraju, isplatilo svima koji su u njoj učestvovali.

Epilog priče: 7 novih zaposlenih i nagrada Bild Studiju za dobru poslovnu praksu u oblasti unapređenja vještina učenika i studenata.

S obzirom na veliku zainteresovanost mladih da se usavršavaju i u praksi potvrđuju naučeno, u saradnji sa Fakultetom za informacione sisteme i tehnologije Univerziteta Donja Gorica, u decembru je započet još jedan program praksi koji će trajati do jula 2017. Na ovaj način, 50 praktikanata će imati priliku da upotpuni svoja znanja iz oblasti marketinga, dizajna i IT-a. Prve utiske praktikanata možete pročitati.

Mladi ljudi koji čine kolektiv Bilda jesu upravo njegova temeljna vrijednost, bez kojih djelovi slagalice ne bi mogli naći svoje mjesto. Baš zbog toga, konstantno ulažemo u razvoj svih naših članova, trudeći se da im stalno priređujemo nova i zanimljiva predavanja. Tako su Bildovci u godini za nama organizovali 11, a posjetili 17 različitih događaja.

Dragocjeni trenuci predaha ili čuveni tim BILDinzi postoje da ne biste zaboravili koliko je važno bolje upoznati graditelje zajedničkog remek djela. Oni su tu da vas još jednom podsjete da je istinsko bogatstvo biti okružen kvalitetnim ljudima, koji su uvijek motivisani željom za ličnim i zajedničkim uspjehom.

Hvala svima koji nas prate i koji su sa nama ovih 7 godina. Torta je tu, a mi vas čekamo! :)

Kada se ukaže prilika za početak novih stvari krajem godine, često se mogu čuti izgovori poput: “Hajde da to ostavimo za januar”, “Ne mogu više, dosta je bilo za ovu godinu“, “Moglo bi to malo da sačeka“. Ipak, postoje i oni koji za pripremanje za blistavu karijeru ne biraju vrijeme. Ovo je priča o njima…

Četvrtak, 15. decembar 2016. označio je početak prakse u sklopu projekta Bild Studija i Fakulteta za informacione sisteme i tehnologije Univerziteta Donja Gorica “Razmjena znanja između obrazovnih i istraživačkih institucija i biznis sektora”. 22 praktikanta, odnosno studenta sa sva tri univerziteta u Crnoj Gori; Univerziteta Donja Gorica, Univerziteta Crne Gore i Univerziteta Mediteran, kao i nekolicina zaposlenih u IT ili srodnim kompanijama, dobili su priliku da usavrše postojeća i steknu nova znanja iz oblasti marketinga, web i grafičkog dizajna, dizajna kampanja i UX dizajna, a već za nekoliko dana počinje i drugi dio programa prakse za 28 IT praktikanata. Ovaj projekat podržava Ministarstvo finansija Crne Gore i Evropska unija. 

Zagrijavanje

Kako bi dobili priliku da budu dio prakse, kandidati su morali imati čeličnu volju i jaku motivaciju, jer nije bilo dovoljno samo poslati prijavni formular i čekati mail sa informacijama kad i gdje da dođu. Naprotiv, bilo je potrebno poslati CV, motivaciono pismo i preporuku. Nakon toga, uslijedila je faza testiranja gdje su kandidati koji su ušli u uži izbor prošli niz testova, radili testni projekat i, tek onda, dobili poziv da učestvuju u programu obuke.

Rezultat – 22 praktikanta čija znanja je trebalo nahraniti

Na samom početku, praktikanti iz oblasti marketinga upoznali su se sa prednostima skrivene reklame i otkrili kako promovisati brend na taj način, dok su praktikanti iz oblasti dizajna još jednom uvidjeli kako su matematika, arhitektura, međunarodna trgovina i nauke o materijalima u bliskoj vezi sa dizajnom. Pitali smo naše praktikante da nam prenesu dosadašnja iskustva, ali prvenstveno i razloge zbog kojih su se prijavili na ovaj program mentorstva.

Nikola Topalović, praktikant iz oblasti marketinga, kao primaran razlog prijavljivanja na naš program prakse navodi iskustvo: “Želim da steknem korisna znanja i vještine koja će mi biti od velikog značaja u budućnosti, kako u nastavku studija, tako i na poslu. “

“Početna očekivanja su upravo bila ta da ću biti u prilici da usavršim svoja znanja i vještine, te steknem nova znanja i iskustva iz sfere dizajna, marketinga, UX/UI dizajna i ostalih djelatnosti po kojima je Bild Studio prepoznatljiv.“ – odgovara Radovan Terzić na pitanje kakva su bila njegova početna očekivanja od prakse.

Kako se klupko znanja dalje odmotavalo, praktikanti su se upoznavali sa osnovama marketinga, razlikama između tradicionalnog i digitalnog marketinga, segmentacijom i analizom tržišta i kreiranjem marketing strategije.

Interesovanja, nova znanja i vještine

Ana Dragojević nam je otkrila da je polje digitalnog marketinga uvijek interesovalo, a da i nije bila svjesna toga: “Tokom studija, s vremena na vrijeme bih pratila dešavanja iz oblasti marketinga, ali unazad par mjeseci, to je mnogo učestalije. Na radionicama, u organizaciji Digitalizuj.me usvojila sam osnovna znanja, a sa praksom u Bildu sam htjela proširiti stečena. Praksa se desila u pravo vijeme – kada sam završila sa tim radionicama. Nekako su se kockice namjestile. :)”

I dok je Ana sa svojim kolegama praktikantima sticala nova znanja iz oblasti marketinga, dizajn praktikanti su se usavršavali u grafičkom i veb dizajnu, UX dizajnu i dizajnu kampanja. Jednima je glavna tema za razmišljanje bila kako izvući dobar brief, a za to vrijeme drugi su se bavili temeljnom analizom zahtjeva klijenata i skicirali na papiru.

U Bildovoj fabrici znanja nizali su se predlozi za nazive i slogane brendova, vodile su se diskusije o aktuelnim kampanjama i vizuelnim identitetima, a bavili smo se i istraživanjem i analizom za potrebe različitih, stvarnih i imaginarnih, projekata.

“Željela bih da naučim kako se radi posao i kako najbolje raditi u timu, kako sve funkcioniše u praksi i koji su to sve novi trendovi sa kojima moramo biti u toku.“ – iskustva su Nine Bukilić koja dodaje kako joj zanimljive radionice i mentorka koja se trudi da sve objasni mnogo pomažu u tome.

Praktikanti su se odvažno upustili u izazov kreiranja kampanje koja predstavlja hosting uslugu, ali ništa manje hrabro su pristali da zamijene uloge sa mentorom, pa su oni postali dizajneri, a mentor klijent. Kako su nam priznali, ovaj metod izvođenja radionica im je pomogao da još bolje shvate kako prezentacija rješenja klijentu na način da obje strane budu zadovoljne i nije baš najlakši posao na svijetu.

U razgovoru sa Evom Medigović, saznali smo da ona vidi sebe kao dizajnera koji posjeduje kompletno znanje potrebno za izlazak na tržište rada, dodajući da je, uz znanje, neophodna i vještina: “Vještina saradnje sa klijentom i rješavanja dizajnerskog problema, širenje znanja rada na softverima neophodnim za dizajn, ali i rad u sklopu tima.“

A kad ćemo mi na teamBILDing?

I dok se u jednoj prostoriji vodila diskusija o tome koje je najbolje rješenje sajta i logotipa brenda, praktikanti u drugoj prostoriji su udruženim snagama kreirali ključne marketing poruke uz prethodno definisanje ciljnih grupa. Razmjena mišljenja začinjena smijehom i ovoga puta se pokazala kao dobitna kombinacija, jer su praktikanti zajedno sa svojim mentorima došli do zanimljivih rješenja.

Iako je program prakse za marketing i dizajn praktikante stigao do polovine, dobili smo i nekoliko korisnih savjeta. Ana Dragojević nam je rekla kako bi voljela da je češće u Bildu i da se na taj način upozna sa našim radnim danom: “Da vidimo kako funkcioniše proces pregovaranja sa klijentima, ugovaranje, prezentacija onoga što je odrađeno, a zatim i upoznavanje sa timskim radom u Bildu (brainstorming, teamBILDing itd).“

Pored savjeta, u razgovoru sa praktikantima, otkrili smo i njihove ambicije, pa nam je tako Saša Janković priznao kako on sebe vidi kao člana Bild porodice: “Zanimljivo je da su neki praktikanti nakon prošlogodisnje prakse ostali u Bildu. Možda tako i ja budem, ako ne ove godine, onda možda sljedeće ili neke druge. “

Naši praktikanti vrijedno uče i rade na dobijenim zadacima i svaka radionica čini ih bogatijim za nova znanja i iskustva primjenjiva na tržištu rada. “Razmjena znanja između obrazovnih i istraživačkih institucija i biznis sektora” je pažljivo osmišljen projekat u trajanju od ukupno 15 mjeseci koji kombinuje teorijska znanja sa praksom, kako kroz analizu primjera dobre prakse i studija slučaja, tako i kroz konsultacije i rad na konkretnim projektima i zadacima.

U narednom periodu očekuje nas početak IT prakse, kao i finalizacija prvog dijela prakse namijenjene marketing i dizajn praktikantima čije rezultate jedva čekamo da vam predstavimo. Do tada, kao i naši praktikanti, ostanite uporni, ambiciozni i gladni znanja. :)

Nakon teorijskog uvoda u Elasticsearch-u (ES)u kojem smo definisali šta je ES, naveli njegove prednosti i opisali proces instalacije i konfiguracije, slijedi dio kada treba praktično primijeniti stečene teorijske osnove. Nadamo se da ste savladali prethodno gradivo i da ste spremni za nove lekcije. :)

Ipak, da biste mogli da radite još bolje, potrebno je da poznajete i sljedeće termine. Riječ je o specifičnoj terminologiji koja se koristi u ES.

Cluster predstavlja kolekciju čvorova. Broj čvorova nije ograničen. Zajedno, svi čvorovi sadrže sve podatke. Cluster ima jedinstveno ime, a podrazumijevana vrijednost je ‘elasticsearch’.

Čvorovi (eng. node) su, takođe, označeni jedinstvenim imenom i sadrže indekse koji se sastoje od odvojenih fajlova (eng. shards)  koji čuvaju indeksirana dokumenta. Kada se radi pretraga nad cluster-om, čvorovi međusobno sarađuju.

Indeksi (eng. index) predstavljaju kolekciju dokumenata. Svaki dokument ima svoj tip. Imena indeksa su jedinstvena i pišu se malim slovima. Preporuka je da, u skladu sa sadržajem koji želimo da dodajemo na indeks, dajemo i naziv indeksa. Indeksi se koriste za operacije nad dokumentima kao što su: dodavanje, ažuriranje, pretraživanje i brisanje.

Indekse definišu tipovi dokumenata, a svaki tip indeksa se sastoji od imena i mapiranja. Mapiranje se vrši u trenutku kreiranja indeksa i ne može se naknadno promijeniti. Ono opisuje polja za tip dokumenta. Prilikom dodavanja dokumenta na indeks, ukoliko ne napravimo prethodno mapiranje za tip indeksa, ES će sam odraditi podrazumijevano mapiranje prema dokumentu, tj. podacima koji se indeksiraju. U mapiranju možemo da navedemo naziv i tip polja. Tip polja može biti: string, date, integer, object itd.

Kada kreiramo indeks, definiše se i broj odvojenih fajlova (eng. shards) na koje možemo podijeliti indeks. Podrazumijevana vrijednost za broj odvojenih fajlova je 5. Ovaj broj se definiše prilikom kreiranja indeksa i ne može se naknadno promijeniti. Treba voditi računa o broju, jer veći broj opterećuje procesor.

Na primjer, kada pošaljemo zahtjev za pretragu koja treba da vrati 10 rezultata i ako indeks koji pretražujemo ima 20 odvojenih fajlova za pretragu, pretraga svakog odvojenog fajla se odvija zasebno i svaka pretraga će vratiti 10 najboljih rezultata. U sljedećem koraku se spajaju rezultati posebnih pretraga i od spojenog rezultata se bira 10 najboljih rezultata. Kao što vidite, u ovom primjeru, gdje je indeks imao 20 odvojenih fajlova bez potrebe se odradio posao, čiji je rezultat kasnije odbačen kao nepotreban, a za izvršenje se potrošilo određeno vrijeme.

Lucene, nad kojim je baziran ES, nema tipove za indekse. Tipovi indeksa su implementacija ES i ES u pozadini dodaje filter na dokument i tip indeksa pamti u meta polju “_type” koje opisuje indeks.

Dokument je osnovna jedinica koja se može indeksirati. Dokument je u JSON formatu i sastavljen je od polja koji su predstavljeni parovima key/value, gdje value može biti podatak tipa: string, date, object … 

Replika čvora je kopija odvojenih fajlova (eng. shards) indeksa koje taj čvor sadrži. Kopije se prave da bi se postigao veći nivo dostupnosti. Njih nikada ne treba praviti da budu u istom čvoru u kojem se nalaze odvojeni fajlovi od kojih se pravi kopija, jer u slučaju otkaza čvora neće biti dostupni ni čvor, ni kopija. Imati replike znači imati veći broj mogućnosti da se isti dokument, odnosno podatak pročita. To je korisno u slučaju kada u kratkom vremenskom intervalu postoji veliki broj zahtjeva za jednim indeksom na kojem se nalaze traženi dokumenti. Treba voditi računa da veći broj replika usporava proces indeksiranja, tako da, za slučaj kada se upiti dešavaju povremeno, nije preporuka da se pravi veći broj replika.

Čvorovi su mašine – serveri i treba voditi računa da na svima bude postavljena ista verzija ES, a potrebno je obratiti pažnju i na konfiguacione fajlove radi sinhronizacije indeksiranih dokumenata. Bitan parametar je  i naziv cluster-a. Ako je u istoj mreži podignuto nekoliko čvorova i parametar cluster.name u konfiguracionom fajlu ima istu vrijednost, to znači i da svi čvorovi pripadaju istom cluster-u.  Da smo dodali još jedan čvor u našoj arhitekturi, onda bi u njega ES prenio replike, jer je za replike poželjno da se ne nalaze na istom čvoru kao i orginalni fajlovi. U većini slučajeva, jedan čvor je dovoljan da zadovolji sve potrebe.

Primjeri poziva

Sada ste u potpunosti spremni za praktičnu primjenu naučenog. Za rad ćemo koristiti pretraživač Chrome sa instaliranom ekstenzijom RESTED. Ekstenzija RESTED je jedan od plugin-ova za REST klijent.

Objašnjenje odgovora:

pri – broj odvojeni fajlova indeksa

rep – broj replika

docs.count – broj dokumenata

docs-deleted – broj obrisanih dokumenata

healt – yellow – ova vrijednost parametra healt znači da postoje replike koje nisu alocirane. Naime, kad kreiramo indeks ES po defaultu, kreira se i jedna replika za indeks, ali pošto imamo jedan čvor, tek kad dodamo druge čvorove u grupu, biće moguće da se odradi alokacija. Kada indeks replike alocira na drugi node, onda će vrijednost parametra healt biti green.

Napomena

Dodavanje indeksa unaprijed, daje nam veću kontrolu i mogućnost konfiguracije i mapiranja indeksa u odnosu na slučaj kad dodamo dokument i ES sam doda  indeks sa podrazumijevanim podešavanjima, koja se naknadno ne mogu promijeniti.

Ostale primjere poziva možete pogledati ovdje.

Odlične performanse u pretraživanju, skalabilnost i denormalizovano čuvanje podataka samo su neki od razloga koji idu u prilog korišćenju Elasticsearch-a. Proces instalacije i konfiguracije je prilično jednostavan, tako da su benefiti korišćenja ES višestruki. Nadamo se da će vam informacije i praktični primjeri biti od pomoći za rad u Elasticsearch-u i da ćete na najbolji način iskoristiti prednosti koje ovaj open source server nudi.

Uvod u instalaciju i konfiguraciju Elasticsearch-a (ES) – Vol.1

Upoznajte se sa Elasticsearch (ES) open source serverom, jednim od najpopularnijih pretraživača kojeg karakterišu izuzetne performanse, pretraživanje u skoro realnom vremenu i jednostavna instalacija i konfiguracija. Nema vremena za gubljenje – otkrivanje razloga zbog kojih ovaj pretraživač, između ostalih, koriste LinkedIn, Wikipedia, Target, eBay i WordPress počinje sad!

Šta je Elasticsearch (ES)?

Elasticsearch (ES) je open source server koji je baziran na Lucene-u, razvijen u Java programskom jeziku i objavljen kao open source projekat pod uslovima Apache licence. Elasticsearch pruža distribuiran, full-text search engine sa HTTP web interfejsom koji je optimizovan za tekstualnu pretragu. ES server posjeduje RESTfull API, pri čemu se sa ES serverom komunicira preko JSON formata.

Karakteriše ga laka konfiguracija i veliki broj opcija za definisanje pretrage, a optimizovana tekstualna pretraga podrazumijeva pretragu specifičnih podataka, pretragu početnih slova ključne riječi i indeksiranje.

ES je jedan od najpopularnijih pretraživača kojeg koriste i giganti kao što su: LinkedIn, Wikipedia, Target, ebay, WordPress i drugi.

Zašto biste koristili Elasticsearch (ES)?

Elasticsearch (ES) server se može koristiti za pretraživanje svih vrsta dokumenata i pruža skalabilno pretraživanje. ES je “Near Real Time” (NRT) pretraživač – omogućava pretraživanje u skoro realnom vremenu, jer je od unosa podataka do mogućnosti pretraživanja dovoljna samo 1 sekunda. To je vrijeme koje je potrebno da se podaci indeksiraju kroz distribuiranu arhiterkturu ES-a. ES se distribuira, što znači da se indeksi mogu podijeliti u više odvojenih fajlova (eng. shards). Svaki indeks može imati jednu ili više replika, a svaki čvor (eng. node) je domaćin jednog ili više fajlova koji sadrži podatke.

Sa ES komuniciramo pomoću ES JSON RESTFullAPI-ja.

Razlozi koji idu u prilog korišćenju Elasticsearch-a su sljedeći:

• odlične performanse u pretraživanju
• skalabilnost
• denormalizovano čuvanje podataka
• zamjena za MongoDB ili RavenDB

Nije rijetkost da se u razvoju aplikacija dešava situacija da iz više tabela treba da pročitamo i spojimo podatke kako bismo dobili željenu informaciju. Tada SQL upit izgleda ovako: 

select   t1.ime

, t2.cijena

, t3.adresa

, t4.opis

from table1 as t1

         inner join table2 as t2 on t1.ID = t2.ID

         inner join table3 as t3 on t2.ID = t3.ID

         inner join table4 as t4 on t3.ID = t4.ID

Izvršavanje upita može trajati duže u zavisnosti od veličina tabela koje učestvuju u upitu, što negativno utiče na performanse. Konvertovanjem rezultata u JSON format, kreiramo dokumenta koja možemo da indeksiramo sa ES.

Primjer rezultata u JSON formatu:

{

    ‘ime’:  ‘…’

  , ‘cijena’:  ‘…’

  , ‘adresa’:  ‘…’

  , ‘opis’:  ‘…’    

}

ES ima odlične preformanse, jer on radi pretraživanje nad dokumentima u sklopu kojih već imamo sve potrebne podatke i nije potrebno izvršavati svaki put SQL upit kada pokrenemo pretragu. Na ovaj način izbjegavamo čekanje da se SQL upit izvrši, čime ES dobija na performansama.

Kako teče proces instalacije i konfiguracije Elasticsearch-a (ES)?

ES server se može preuzeti sa zvaničnog sajta Elastic-a, a da bi startovali ES server dovoljno je otpakovati preuzeti fajl i iz novokreiranog foldera pokrenuti naredbu ili bat fajl kroz terminal (bat fajl ukoliko radite na Windows OS: bin\elasticsearch.bat, naredba ukoliko radite na nekom drugom OS: bin\elasticsearch).

Ukoliko je sve prošlo uspješno, trebalo bi da dobijete sledeći izlaz u vašem terminalu:

ES server zaustavljamo naredbom: Ctrl+C.

Napomena

Za rad ES potrebno je da imamo instaliran Java plugin, koji je moguće preuzeti sa zvaničnog Java sajta, i podešenu JAVA_HOME varijablu.

Vodite računa da preuzmete odgovarajuću verziju x86 ili x64 plugin-a prema verziji OS koju koristite.

Sada, kada smo pokrenuli ES server, možemo i da komuniciramo preko JSON (JavaScript Object Notation)  RestAPI-ja koji se nalazi na localhostu na portu 9200.

Kako funkcioniše pretraživanje teksta?

ES pamti svaku riječ iz teksta kao pojam, a za svaki pojam pamti dokument u kom se pojam pojavljuje, kao i njegovu poziciju u dokumentu. Takođe, pamti i ukupan broj ponavljanja pojma u svim dokumentima.

Za pretragu dokumenata koristimo filtere (eng. filter)  i upite (eng. queries).

Pretragu možemo realizovati na nekoliko načina:

• Query string:

Kroz URL šaljemo parametar “q” za pretragu i u URL navodimo indeks i tip dokumenta koji pretražujemo. Ovaj način je dobar za jednostavne upite, ali se ne  preporučuje za složenije upite.

Primjer zahtjeva: http://localhost:9200/ecommerce/product/_search?q=pasta

Primjer zahtjeva ako želimo da pretražujemo po polju name:

http://localhost:9200/ecommerce/product/_search?q=name:pasta

• Query DSL:

Parametre za pretragu proslijeđujemo kroz “body request” u JSON formatu koji je pregledniji i fleksibilniji.

Primjer zahtjeva: http://localhost:9200/ecommerce/product/_search

{

    “query”:{

          “match”: {

                        “name”: “pasta”

            }

    }   

}

Kod pretraživanja je obavezno navesti parametar _search. Oblasti pretraživanja u zavisnosti od toga šta je navedeno u pozivu:

• http://localhost:9200/_search – pretražujemo sve indekse i tipove dokumenata
• http://localhost:9200/ime_indeksa/_search -pretražujemo sve tipove unutar zadatog indeksa
• http://localhost:9200/movies/movie/_search – pretražujemo eksplicitno dokumenta koja su navedenog tipa

Za više informacija pogledajte zvaničnu dokumentaciju.

Konfiguracija ES

Konfiguracioni fajl se nalazi u config folderu i ima ekstenziju .yml. U našem slučaju naziv fajla je elasticsearch.yml.

Kroz konfiguracioni fajl možemo da podesimo više stvari, a neke od njih su:

• cluster.name = testaplication (npr. ako želimo da promijenimo podrazumijevanu vrijednost elasticsearch)
• node.master: true
• node.data: true

Na primjer, kombinacijom parametara node.master i node.data možemo da podesimo da je čvor:

• master i da čuva indeksirane podatke
• da nije master, već da čuva samo podatke
• da je master i da ne čuva podatke, već da ima ulogu koordinatora.

Iako imamo jedan čvor, ES server će provjeravati da li ima još neki u grupi (eng. cluster) i trošiti resurse. Ovo možemo izbjeći konfiguracijom parametara:

discovery.zen.ping.multicast.enabled: false

Čvorove iz grupe, takođe, možemo navoditi pomoću parametra:

discovery.zen.ping.unicast.host:[“host1”,”host2”]

Pozivom: GET http://localhost:9200/_cluster/health provjeravamo status grupe (eng. cluster).

Ovo je bio samo kratak  uvod u Elasticsearch i mogućnosti koje on pruža. “Ponavljanje je majka znanja“ u svakom, pa i u ovom slučaju, a naročito kada dođe na red praktična primjena stečenih teorijskih znanja. Za bolji rad u ovom open source serveru, potrebno je upoznati se sa specifičnom terminologijom koja se koristi u ES, a nakon toga bićete spremni da samostalno kreirate pozive.

Pokretačka sila koja stoji iza sjajne koordinacije i međusobnog razumijevanja zaposlenih Bild Studija. Stroga i pravedna, ali i prva osoba kojoj se ljudi obraćaju za savjet. Pitali smo Aleksandru kako je to biti generalna menadžerka i osoba od povjerenja 52 osobe u isto vrijeme.

Aleksandra Bošković je dio Bild tima već dvije godine. Prvobitno se našla u ulozi marketing menadžerke, da bi kasnije postala generalna menadžerka. Otkrila nam je kako je to biti dio top menadžmenta, najbrže rastuće agencije u Crnoj Gori.

1.    Pozicija generalne menadžerke  zvuči zaista sjajno, ali da li nam možeš približiti šta ti zapravo radiš? Ili je možda lakše da nabrojiš šta ne radiš :)?

Kao u svakoj hijerarhijski uređenoj kompaniji, ova pozicija podrazumijeva upravljanje cjelokupnom organizacijom, projektima i ljudima, razvoj kompanije, unapređenje poslovnih procesa, rješavanje problema velikih i malih, ljudskih i organizacionih, očuvanje i podspješivanje korporativne kulture.  

2.    Znamo da nijedan tvoj radni dan nije tipičan, ali pokušaj da nam ga ukratko opišeš .

Jutarnja kafa – Inbox; Projekat – jedan, drugi, treći; Problem – Rješavanje; Pitanja – Odgovori; Sastanak – jedan, drugi, treći; Pauza za ad hoc pitanja i odgovore; Kafa – iz dobre navike, čaj – jer tako treba; Pristojna doza stresa; Prstohvat nervoze i na kraju, začinjeno sa mnogo smijeha i lijepih momenata.
I da, kraju ovakvog dana, preporučujem čašu crvenog vina u zimskom ili piva u ljetnjem periodu, u društvu prijatelja.

3.    Kako se nosiš sa tim da se cijela agencija na neki način oslanja na tvoju koordinaciju poslova? Ipak je to velika odgovornost.

Kako koji dan :). Pozicija je takva da morate biti pripravni za svako pitanje i podrazumijevano je da imate i odgovor i brzo rješenje ili iskren odgovor: “Ne znam, ali ćemo otkriti zajedno”. Osim odgovornosti prema kompaniji, imate još veći stepen odgovornosti prema članovima tima. Morate biti u toku i u konstantnoj komunikaciji sa menadžerima, kako biste im mogli biti od pomoći. Odgovornost je podijeljena među svim menadžerima, generalni menadžer je, po tom pitanju, samo prvi među jednakima. :)

4.    Koje su to vještine koje generalna manadžerka mora da posjeduje da bi bila dobra u svom poslu?

Široko obrazovanje, koje je usko specijalizovano u određenim segmentima, kapacitet da razmišlja dugoročno i razvojno, mogućnost da predvidi problem i riješi ga prije nego eskalira, dobre organizacione i komunikacione vještine, sposobnost slušanja i razumijevanja. Dobro pamćenje za važne stvari, praćeno sposobnošću da zaboravlja manje važne, i iskustvo da umije da razdvoji važno od nevažnog. 

Povjerenje u tim i njihove sposobnosti, kako bi se sopstveni momenat kontrole svega i svih smanjio na podnošljivu i izdržljivu mjeru. 

5.    Komunikacija je ključna za tvoj posao. Kako se snalaziš u situacijama kada sa nekim ne možeš da postigneš dogovor?

Ne odustajem tako lako. Komunikacija je dvosmjeran proces, podrazumijeva dijalog i neće se završiti kompromisom i razumjevanjem ako mislite da ste samo vi u pravu. Mnogo polažem u razmjenu argumenata i mišljenja, tako da na kraju uvijek nađemo zajedničko rješenje.

6.    Prije dolaska u Bild Studio radila si kao koordinator nastave i PR na Fakultetu političkih nauka. Koliko se razlikuje rad u full service digitalnoj agenciji od rada na fakultetu?

Uglavnom me pitaju da li mi je bolje ili gore. Moj odgovor je uvijek isti: mnogo je drugačije. Drugačiji je pristup poslu, obavezama, timski rad dolazi mnogo više do izražaja u privatnom sektoru, ako želite uspjeh naravno. Želja za znanjem i učenjem novog je nešto što se podrazumijeva, jer ste na vratima trendova, pratite ih, mijenjate se; fleksibilnost je neophodna. Obrazovne institucije kaskaju sa usklađivanjem obrazovnog sistema sa trendovima na tržištu rada, i otud se stvara jaz, koji se mahom u posljednje vrijeme prevazilazi kroz saradnju sa privrednim subjektima. Ipak, istakla bih da je FPN u tom smislu bio drugačiji, zbog institucionalne i kadrovske mladosti, odnosno ljudi koji su dali i dalje daju sve od sebe da obrazuju politikološke kadrove, na način da budu u stanju da se bore sa savremenim trendovima i problemima.

7.    Da li je dolazak u Bild Studio bio izazov za tebe?

Izazov i želja, otkako sam prvi put upoznala Bildovce, kroz saradnju na zajedničkom projektu. Fascinirala me činjenica da neko ko je mog godišta, usuđuje se da stupi na tržište rada, kroz samostalni preduzetnički poduhvat. 

8.    Pet godina unazad, da li si mogli pretpostaviti da ćeš jednog dana raditi u agenciji?

Pet godina unazad nijesam željela da mijenjam posao, jer sam se konstatno usavršavala i unapređivala sebe i sopstveno znanje. Onog momenta kada sam prvi put osjetila da stagniram, da mislim kako sam dala sve od sebe i da mi je potrebna promjena, odvažila sam se da mijenjam sve. U jednom ključnom momentu, naišla sam na citat Meše Selimovića o promjenama i kako počinjemo da starimo onog momenta kad nas je strah da zakoračimo u nepoznato. S obzirom na to da sam bila u 20-tim u tom momentu, takva vrsta opomene mi je dala snage da ne brinem i da se trgnem, uprkos (ne)sigurnosti.

9.    Ako uzmemo u obzir rastuće trendove XXI vijeka, koliko je bitno za savremenu agenciju da pruža različite vrste usluga?

Prednost full service agencije je u mogućnosti da pružite klijentu sve usluge na jednom mjestu, tj. da mu uštedite vrijeme i ponudite niz različitih opcija, kroz komunikaciju sa jednim projektnim menadžerom, koji će za njega komunicirati sa preostalih 20 članova tima koji rade na projektu. Ljepota je što imate mogućnost da angažujete i čujete više perspektiva i načina rješavanja “problema”, tj. projekata, unutar same organizacije. U digitalizaciji poslovanja, sve je povezano; od IT usluga, preko dizajna do marketinga, i za nas, kao agenciju, mnogo je bolje kad imamo cjelokupan proces stvaranja brenda ili rebrendinga u našim rukama. 

10.    Marketing je postao jedno veliko nepredvidivo područje poslovanja. Koliko se, po tvom mišljenju, marketing u Crnoj Gori razlikuje u odnosu na region i svijet? 

Marketing nije toliko nepredvidiv, ukoliko pratite trendove, koji se uistinu brzo mijenjaju, ali sa ciljem da daju bolje rezultate, koje možete preciznije zacrtati i pratiti. Razlika između Crne Gore i regiona u pogledu digitalnog marketinga i postignutih rezultata je ogromna, a u poređenju sa svijetom, tek. Razloga je mnogo: malo tržište, nedovoljno agencija, koje se zaista bave digitalnim marketingom, nepoznavanje i nepriznavanje mogućnosti koje digitalni marketing pruža, manjak kadra i još mnogo toga. Razlike najbolje vidite kad se pojavite na nekom regionalnom okupljanju agencija, kao što je npr. Weekend Media Festival, i tek onda shvatite koliki je put pred vama u pogledu kreativnog rada i uspjeha koje te agencije ostvaruju. Situacija se polako mijenja, ali potrebne su korjenite i brze promjene, kako bismo uhvatili trenutak i uključili se u regionalnu igru.

11.    Da možeš da promijeniš nešto u funkcionisanju Bilda Studija, šta bi to bilo?

Žena inženjera ima malo, samim tim, imamo tendenciju da ih tretiramo kao rijetko blago i ne opterećujemo ih backend tehnologijama, ali i to se mijenja. Nekorišćenje dijakritičkih znakova u poslovnoj komunikaciji od strane nekih kolega inženjera. Eto, morala sam da ih javno prozovem i sad tek neće htjeti da ih koriste. :)

12.    Kao generalna menadžerka, nekada moraš biti oštra i reći da je vrijeme da se određeni poslovi završe. Koliko je u tim situacijama teško Aleksandri da bude stroga i koliko je izazovno da djevojka bude dio top menadžmenta?

Uz podršku kolega i koleginica iz ostatka menadžment tima, ne pada mi teško izazov da ih vodim. Naprotiv. Od sebe očekujem mnogo više nego od bilo kog člana tima i pokušavam da dam sve od sebe dok radim i dok god vidim da je takav slučaj sa ostatkom tima, mjesta strogoći nema, već isključivo podrška i usmjeravanje. Trudim se da budem pravedna prilikom upućivanja kritika i da argumentujem stavove; samim tim, ukoliko imam argumente na mojoj strani, strogoća mi ne pada teško, ali kao što već rekoh, ne mislim da strogoćom mogu da postignem više nego riječima podrške i razumjevanja. 

13.    Bild Studio se u svom poslovanju najviše oslanja na IT industriju. Nekako vlada mišljenje da je to profesija u koju žene rijetko zalaze. Ipak Bild Studio i u tom segmentu ruši sve standardne obrasce. Šta misliš da li će i ostale firme u Crnoj Gori ići u tom pravcu?

Poznato je da u Crnoj Gori nemamo mnogo žena na rukovodećim pozicijama, dok ih na pozicijama middle menadžmenta ima odista mnogo i mahom rade posao sjajno, kao i njihove kolege na istim pozicijama. Porodično, nisam naviknuta da mi kao ženi neko mjesto ne pripada, pod izgovorom da je to zbog toga što sam ženskog pola. Dodatno, jer mi je majka na rukovodećoj poziciji već 18 godina, i za uspješno obavljanje posla nagrađivana je mnogo puta. Dakle, nema prepreka, odnosno ne želim da ih priznam i prihvatim. U Bild Studiju imamo 18 koleginica od nas 53, od deset sektora četiri vode žene. Nema predrasuda i pratimo i očekujemo jednake rezultate od svih. 

14.    Poznata si kao zmaj za pisani sadržaj. Koliko je bilo teško doći do te titule?
    
Ne bih pretjerivala, ali pismenost se nekako zagubila u moru tuđica, stranih riječi, skraćenica, emotikona i zanemarivanju književnog govora. Čitanjem knjiga ostajete vjerni lijepoj riječi, koja i dan danas gvozdena vrata otvara.

15.    S obzirom na to da si upućena u sve poslove i funkcionisanje svih sektora, otkrij nam kako ostaješ u toku sa aktuelnim dešavanjima svih tih različitih oblasti?

Kroz timske sastanke, svakodnevnu razmjenu informacija, pažljivim slušanjem kolega i koleginica, čitanjem brojnih članaka i korišćenjem različitih aplikacija, do kojih sam došla samostalno istražujući ili na preporuku. Razmjena znanja se u Bildu podrazumijeva i koristimo razne zvanične i nezvanične kanale, kako bismo podijeli interesantan članak, neki novi trend, novu aplikaciju, dobar projekat i sl.

16.    Do sada si radila na velikom broju projekata, ali sigurno postoji neki koji ti je posebno drag, otkrij nam koji je to? 

Mentorstvo u “Velikoj ljetnjoj praksi” i nastavak mentorstva kroz projekat “Transfer of knowledge”, koji je otpočeo prije par mjeseci. Što se tiče drugih projekata, volim da se uključim kada svi timovi rade zajedno, fascinira me broj i različitost ideja, koje se izrode u tom procesu i takvom načinu rada.

17.    Za vrijeme “Velike ljetnje prakse” i pored svih tvojih svakodnevnih obaveza, imala si i ulogu mentorke. Kako si se snašla kao “učiteljica” mladih nada Marketing sektora Bild Studija?

Moram priznati da sam imala tremu, jer biti mentor, predstavlja ogromnu odgovornost. Sposobnost da prenesete znanje na pravi način, da usmjerite i prepoznate kvalitete mladih ljudi koje obučavate, zaista je jedan od najtežih i najljepših zadataka koje sam imala u Bildu. Uspjeh polaznika “Velike ljetnje prakse” u vidu zapošljavanja i konstantnog napredovanja, doživljavam kao najveću nagradu tog projekta i zalaganja svih mentora.

18.    Kada se radi sa više ljudi na više različitih pozicija, stres je nekako neizbježan. Kako se nosiš sa tim?

Dubokim uzdahom i izdahom. Pauzom za kafu, odlaskom na jogu, šetnjom, čitanjem knjiga. Nekad se prepustim pritisku, jer me natjera da završim neke stvari koje mi izazivaju problem. Nekad, ništa od prethodno pomenutog ne pomaže, osim dubokog i dugog sna.

19.    Pored svih poslovnih obaveza, uspijevaš da budeš tu za sve kojima nekada zatreba razgovor. Šta je teže – biti generalna menadžerka ili osoba kojoj se ljudi povjeravaju? :)

Mislim da ne možete biti dobar menadžer, ukoliko ljudi ne osjećaju slobodu da vam mogu prići i pitati vas kako da riješe određen problem, ili samo da dobiju savjet, potvrdu da su nešto uradili kako treba ili da podijele (ne)uspjeh. Otvorenošću prema drugima, ostajete prizemni i u toku sa svakodnevnim poslovima i problemima, sa kojim se susreću vaše kolege. U kranjem, biti prepoznat kao neko ko umije da sasluša je privilegija, a ne obaveza, naročito ne teška.

20.    Da možeš da posjeduješ neku super moć, koja bi to moć bila? :)

Reinkarnacija.

21.     I za kraj pitanje – da si trenutno sa “druge strane”, šta je to što bi sebe pitala?

Da li, na kraju dana,  voliš svoj posao?
Moj odgovor bi bio: “Da, veoma, u suprotnom ne bih mogla, ni željela da ga radim.”

Foto: Ksenija Iković