Sve priče o marketingu počinju podsjećanjem na njegov glavni cilj – kreirati ono što potrošači žele i učiniti ih zadovoljnim i lojalnim. Prilično jednostavno za reći, ali da li je baš tako i kada dođe vrijeme za realizaciju? Marketing je dinamično i osjetljivo polje i zbog toga je potrebno u kontinuitetu pratiti trendove i djelovati u skladu sa njima. Da ne biste satima istraživali šta je aktuelno u ovoj sferi, mi smo to uradili za vas. Pa da počnemo…

Ispričaj mi priču

Da, već možete naslutiti o čemu se radi. 2017. godina je godina velikog povratka storytelling-a. Agresivni marketing koji se temelji na “mi smo najveći”, “mi smo najbolji”, “mi smo najinovativniji” i sličnim principima odavno nije in i ne privlači pažnju. Ljudi sve manje vjeruju pukim obećanjima brendova, ali ako ih zainteresujete zanimljivom pričom, kao što je to uradio Budweiser, teško da će ostati ravnodušni.

Ipak, storytelling ne treba da počne i završi case study-jem vaše kompanije. Storytelling je mnogo više od toga, a milenijalcima je danas interesantnija jedna nova dimenzija pričanja priča. Agencija Outspoken Media napravila je sjajan pregled alata i načina na koje možete ispričati vašu priču, ali hajde da zajedno vidimo kako je najbolje prenijeti generaciji Y.

Uživo ste za 3, 2, 1…

Kao što smo mnogo puta do sada čuli, u digitalnom svijetu, video ima primat u poređenju sa drugim tipovima sadržaja. Ako slika vrijedi više od 1000 riječi, onda je video ekvivalent za 24000 moćnih riječi vaše priče u sekundi.

Tačno, ali ne bilo koji, već live video forma. Razlog je jednostavan – sadržaj koji nije naknadno montiran djeluje iskrenije, više mu se vjeruje, pa je samim tim i atraktivniji. Perfekcija je prevaziđena i niko neće čekati na nju, pa čak i kada je u pitanju prva predsjednička debata u Americi, koja se mogla pratiti uživo i putem YouTube, Facebook i Twitter kanala, a ovaj trend će se još više ispoljiti u 2017. godini.

Djelovati “sada i odmah” je imperativ u predstojećoj godini, ali šta ako vam kažemo da vaša priča može imati još dalekosežniji uticaj?

Influenseri u fokusu

Načini za promociju nikada nisu bili brojniji i raznovrsniji. Njihov broj raste iz dana u dan, ali i u 2017. najviše se vjeruje jednoj i jedinoj – word of mouth.

Nema sumnje da i danas ljudi najviše vjeruju svojoj porodici i prijateljima, ali sa velikim uvažavanjem gledaju i na mišljenja i preporuke:

Da, govorimo o influenserima. Ipak, ovaj pojam se sve češće koristi za opisivanje svakoga ko ima preko nekoliko hiljada pratilaca na Instagramu ili Twitteru, ali da bi neko zaista bio influenser, potrebno je mnogo, mnogo više. Kako ne biste upali u ovu zamku i kako biste našli svoje mjesto pod online nebom, neophodno je detaljnije istražiti ljude kojima se vjeruje, ono što imaju da kažu oni i osobe koji ih prate. Ovo zahtijeva mnogo vremena i truda, ali je ključno ako želite da napravite pravu stvar.

Kada pronađete odgovarajuću osobu, bitno je da im predstavite cilj do kojeg želite doći, a oni će zatim pričati vašu priču putem live video sadržaja na društvenim mrežama. Ovaj trend je sve prisutniji, zato što nove generacije vjeruju pričama koje pričaju stvarne osobe sa kojima mogu ili žele da se poistovjete.

Dovoljno je da pogledate Instagram profil Elle Dvornik, jer, kao što smo rekli, slike vrijede mnogo više od riječi. :)

Neposrednost u komunikaciji, praćena nepredvidivošću i neočekivanim karakteristika je influensera današnjice. Osobe koje imaju šta da kažu i pokažu u online svijetu i koje velikom broju ljudi pružaju uvid u svoj život u kojem ste i vi mogu biti tajna vašeg uspjeha u mjesecima koji dolaze.

Da rezimiramo…

U 2017. godini sve se vrti oko live video sadržaja plasiranog na društvenim mrežama od strane osoba kojima se vjeruje. One će pričati zanimljive priče i na taj način povezivati brendove sa korisnicima i ostvarivati mnogo veće rezultate od onih koji se budu čvrsto držali starog “mi smo bolji od konkurencije” pristupa.

Video sadržaj postaje dominantan iz još jednog razloga. Iako danas ljudi najviše koriste mobilne telefone za praćenje aktuelnosti, dešavanja prate i putem drugih sredstava informisanja i to najčešće rade istovremeno. Iz ovog razloga video opet dobija na značaju, jer ovaj tip sadržaja najlakše skreće i drži pažnju.

Januar je za nama, pa ako do sada niste uključili ove trendove u vaš godišnji marketing plan, nije kasno da to sada uradite. Budite viralni. :)

Nakon uspješne saradnje započete februara 2015. godine, Bild Studio i Nilex AB potpisali su sporazum o partnerstvu, na osnovu kojeg je naša agencija postala zvanični distributer Nilex platforme za service management (NSP) za teritoriju Balkana.

Nilex uslužna platforma razvijena je radi unapređenja poslovanja kompanije, nezavisno od djelatnosti i veličine, kroz povećanje efikasnosti organizacije, poboljšanje interne komunikacije, kao i pozitivnije iskustvo krajnjih korisnika proizvoda i usluga kompanije. Prednosti Nilex softverskog rješenja za “servis menadžment” do sada je prepoznalo preko 1000 kompanija, u javnom i privatnom sektoru:

Softver sa jednostavnim HTML5 interfejsom, prilagođava se web i mobilnim uređajima, a njegova otvorena arhitektura omogućava nesmetanu integraciju u postojeći IT sistem kompanije. Osnovni cilj je automatizovati radne procese i učiniti poslovanje efikasnijim. Dodatno, olakšava se i unapređuje interna komunikacija zaposlenih i eksterna komunikacija sa klijentima.

Nilex uslužna platforma se isporučuje u različitim verzijama: NileXPress® i NilexPro®.

NileXPress je prekonfigurisano i jednostavno rješenje za početak komunikacije sa klijentima, automatizovano praćenje upita i upravljanje inventarom (asset management). Riječ je o platformi dostupnoj u desktop verziji, koja se preporučuje malim i srednjim preduzećima, sa užom ciljnom grupom na tržištu. Komponente se, u svega nekoliko jednostavnih koraka, implementiraju u postojeći IT sistem preduzeća i ne zahtjevaju dodatnu administraciju.

Sa druge strane NilexPro, pored navedenih, nudi i dodatne opcije poput napredne analitike, koja pruža detaljan uvid u poslovanje kompanije i olakšava izvještavanje, upravljanje hardverom i softverom kompanije, alate za optimizaciju poslovnih procesa, eksterne ankete i evaluacije o zadovoljstvu rada, konfigurisane šablone zahtjeva, automatizovane forme za organizaciju događaja i SLA dodatak (Service Level Agreement – ugovor kojim se definiše vrsta i nivo usluge između kompanije i klijenta), koji olakšava targetiranje ciljnih grupa na tržištu. Sama konfiguracija platforme prilagođava se trenutnom radu i potrebama kompanije i dostupna je i na veb i mobilnim uređajima.

U oba slučaja, kompanije imaju mogućnost da komuniciraju sa svojim klijentima kroz više komunikacionih kanala: Facebook, Skype, Twitter, e-mail, telefon (SMS i poziv). Svi prethodni problemi i rješenja bilježe se u bazi znanja, koja je dostupna i klijentima i agentima u kompaniji. Na ovaj način, postojeći resursi se koriste efikasnije, a operativni troškovi se smanjuju.

Pored toga, bitan dio sistema je i samostalni korisnički servis (Self Service Portal), koji omogućava krajnjim korisnicima da brže i lakše rješavaju nedoumice, čime se istovremeno smanjuje nivo opreterećenje za zaposlene u kompaniji.

Nilex AB je softverska kompanija, sa sjedištem u Švedskoj, koja se od 1996. godine bavi razvojem softverskih rješenja za uslužni menadžment. Veliko nam je zadovoljstvo, što zahvaljujući ovom partnerstvu, imamo mogućnost da upoznamo kompanije iz regiona (Crna Gora, Albanija, Makedonija, Kosovo, Srbija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Slovenija) sa svim benefitima koje NSP nudi za poslovanje i kvalitetnije korisničko iskustvo.

Posljednja stvar koju treba uraditi tokom krize je ne oglašavati se i čekati da ona prođe sama od sebe. Javnost voli konflikte i afere i neće vam dozvoliti da se tek tako izvučete. Ako se kriza već desila, morate znati kako njome upravljati.

Ranije je bilo relativno jednostavno kontrolisati nekoliko medija: štampu, televiziju i radio. Međutim, razvoj interneta i društvenih mreža unio je novu dinamiku u odnos kompanije i javnosti. Najnepoželjniji dio PR posla svakako je rješavanje krizne situacije. U većini slučajeva, ona se može na vrijeme prepoznati i spriječiti, ali kada se vodimo parolom “dešava se uvijek drugome”, kriza je neminovna.

Kriza je riječ koja se odnosi na iznenadnu, nepredvidivu situaciju, i samim izgovaranjem stvara paniku. Međutim, u društvu gdje nas od informacije dijeli jedan klik, kriza se širi brzinom koju ne možemo da kontrolišemo. Zbog toga, brzo reagovanje kompanije nikako ne smije podrazumijevati brzo paničenje. Brzina protoka i lakoća dostupnosti informacija ide u prilog i PR timu, jer se kontinuiranim praćenjem internet zajednice, mogu prepoznati prvi znaci krize i na vrijeme spriječiti njena eskalacija. U tome značajno pomažu analitike integrisane u društvene mreže, Google Analytics, Google Trends, Google Alerts, i mnogi drugi alati za mjerenje online prisutnosti.

Prevencija je osnovni zadatak kriznog PR djelovanja, a njegov cilj je riješiti komunikaciju, a ne problem koji je doveo do krize.

Svaka kompanija, u zavisnosti od djelatnosti, može da odredi potencijalne kritične situacije. Ukoliko je riječ o maloprodaji, sigurno će se u nekom trenutku pojaviti mušterija koja će svoje nezadovoljstvo podijeliti na društvenim mrežama. U prehrambenoj industriji dešava se prisustvo određenih štetnih materija u proizvodima, građevinske kompanije se nerijetko susreću sa optužbama nakon povreda na radu, a postoje i glasine koje plasira konkurencija. Takođe treba uzeti u obzir i probleme koji mogu nastati unutar same kompanije, poput nezadovoljstva zaposlenih ili grešaka koje pravi uprava. 

Za sve ove situacije potrebno je:

  • napraviti plan djelovanja i prije nego što se dese,
  • prepoznati prve znake krize na vrijeme,
  • ukoliko je moguće, riješiti krizu prije nego što dođe do medija.  

Ali kada prevenciju ne shvatimo dovoljno ozbiljno, od mrava zaista možemo napraviti slona. U kriznoj situaciji neophodno je pokazati brigu i razumijevanje kompanije odgovaranjem na 3 ključna pitanja:

  • Šta se dogodilo?
  • Šta je učinjeno?
  • Kako će kompanija umanjiti nastalu štetu?​

Na pritisak javnosti nikako se ne smije odgovoriti povlačenjem, jer se medijima tako daju odriješene ruke za manipulaciju i kreiranje svoje priče. Čak i ukoliko nemate momentalnu ideju kako problem riješiti, dovoljno je obratiti se javnosti u što kraćem roku i reći da ste svjesni propusta i da radite na njegovom rješavanju. Tokom seminara “Online PR i krizno komuniciranje”, Krešimir Macan je stavio naglasak na istinu, brzinu reagovanja i jednostavnost jezika koji upotrebljavamo prilikom obraćanja javnosti tokom krizne situacije. Ukoliko se kriza desi ujutru, kompaniji je na raspolaganju svega par sati za reagovanje do početka prvih vijesti. Vrijeme se dodatno skraćuje ukoliko je začetak krize na društvenim mrežama, jer je The Social Habit istraživanje pokazalo da:

  • 32% ispitanika očekuje odgovor od kompanije u roku od 30 min,
  • 42% u roku od sat vremena. 

Svaka ciljna grupa koja je pogođena krizom, zahtijeva sopstveni kanal komunikacije. To može biti putem telefona, saopštenja za medije, veb sajta, društvenih mreža. Nakon što se FedEx suočio sa YouTube videom nezadovoljne mušterije, potpredsjednik kompanije je svoje izvinjenje poslao putem istog kanala i tako uspješno zatvorio krizu. Nekada je dovoljno našaliti se na svoj račun i tako priznati grešku, kao što je Američki Crveni krst učinio na svom Twitter nalogu:

Mediji jesu nemilosrdni kada nastupi kriza, ali kao što ukazujemo poštovanje medijima kada je potrebno objaviti saopštenje u mirnodopskom periodu, tako je potrebno iskazati poštovanje i u situaciji kada je vandredno stanje. Planiranje, brzina, tačne informacije, empatija, ljubaznost i iskrenost su sve što je potrebno jednom PR-u da spasi imidž kompanije koju zastupa. Ćutanje se, u ovom slučaju, smatra samo potvrdom iznešenog od strane drugog učesnika u krizi. Poslušajte savjet Krešimira Macana, otvorite Google i ukucajte ime vaše kompanije i ružnu riječ. Možda naiđete na prvi znak krize. ;)

U četvrtak smo imali specijalnog gosta, našeg prijatelja, Aleksandra Dlabača. Kako bi druženje bilo što zabavnije, Aleksandar je donio svoj najnoviji izum – električnu bombu. :)

Po zanimanju programer, Aleksandar je kreator društvene igre “Clockwork Briefcase”, a po njegovim riječima, ideju za kreiranje ove igre pronašao je u online igrici “Keep talking and nobody explodes”. U pitanju je električna bomba napravljena od ukupno devet, nimalo jednostavnih modula. Za igranje igrice potrebna su dva igrača. Ispred jednog igrača je električna bomba, a ispred drugog je papir sa ispisanim pravilima kako deminirati bombu. Dok tajmer otkucava, vaš prijatelj preko puta vam govori koju žicu da presječete, koju lozinku da ukucate, i tome slično, sa ciljem da što prije deminirate bombu. Ukoliko napravite grešku ili vrijeme istekne, “bomba eksplodira”. 

U četvrtak su jedini “preživjeli” bili Dimitrija Roganović i Luka Božinović, pobjednici ove igre među BILDovcima. Od postavljena 4, uspješno su deaktivirali 3 modula za 7 minuta. Igrica ih je oduševila. Po njihovim riječima, uspjeh zavisi od dobre komunikacije, brzog snalaženja, ali i malo sreće.

Aleksandar je igricu predstavio na Reboot Develop 2016, konferenciji kreatora video igara, održane u Splitu, u aprilu 2016. Igrica je naišla na veliko interesovanje učesnika konferencije, koji su se često vraćali i po nekoliko puta da ponovo pokušaju da deaktiviraju bombu. 

Ohrabrujemo vas da napravite timove, pozovete Aleksandra i probate da “deaktivirate bombu”. Na vaš zahtjev, možete se konsultovati sa jednim od naših eksperata za “deaktivaciju”. :)

Ponedeljak je, 16. januar i sedam novih, mladih lica u predvorju naše firme nestrpljivo očekuje svoje mentore. “Naoružani” znanjem, idejama, energijom i prije svega radoznalošću, Sanja Mračević, Jasna Kadija, Dimitrija Roganović, Stefan Todorović, Luka Božinović, Nemanja Radoman  i Karolina Mirdita spremni su na profesionalne izazove koji im predstoje. 

Pored njih sedmoro, preko Programa stručnog osposobljavanja, primljeni su još i Slaven Mikulić (softver inženjering), Anton Nikprelaj (softver inženjering) i Jovana Đuričić (marketing) koji su u toku ljeta 2016. bili dio “Velike ljetnje prakse” (utiske sa prakse, možete pročitati ovdje). 

Ovo je već peta godina zaredom kako Bild Studio obučava pripravnike preko Programa stručnog osposobljavanja. Ove godine smo primili šestoro ljudi iz oblasti softver inženjeringa, dvije osobe iz marketinga, jednu iz finansija i jednu osobu iz oblasti grafičkog dizajna. U želji da ih što bolje upoznamo, razgovarali smo sa njima i saznali o njhovim ambicijama, karakternim osobinama, profesionalnim i ličnim ciljevima, kao i zbog čega su odabrali Bild Studio za početak izgradnje svojih karijera. :)

Prvi utisci

“Bild je u mojim očima bilo mjesto dobrih ideja, kreativnosti i originalnosti. Mjesto gdje stvaranje onoga što je već viđeno ne dolazi u obzir. “Wow” efekat ili ništa.”, odgovara Sanja Mračević (sektor za marketing) na pitanje zbog čega je odabrala Bild Studio. 

Mladi po godinama i duhu, radoznali, puni entuzijazma za učenje i sticanje novih vještina, najnoviji članovi “Bild zajednice” odmah su krenuli u rad sa svojim mentorima. “Spreman sam da prikupim što više informacija i potrudim se da opravdam povjerenje koje mi je pruženo ovom pozicijom”, podijelio je sa nama Dimitrija Roganović, naš novi softver inženjer.

Za početak: istraživanja i stručna literatura, a ubrzo zatim i rad na jednostavnijim projektima i zadacima. Nesebična pomoć od strane kolega kada negdje “zakoči”, usmjeravanje na različite načine rješavanja specifičnih zadataka, njegovanje timskog duha, rad na zanimljivim projektima, opuštena i zdrava radna atmosfera – pojedinosti su koje su pripravnici izdvojili u dosadašnjem radu u Bild Studiju.  

Ambicije, ciljevi i očekivanja

Iako im je ovo tek prvo profesionalno radno iskustvo, naši pripravnici već imaju odabrane stručne oblasti u kojima žele da se specijalizuju i izgrade karijeru. Pa tako, Jasna Kadija (sektor za finansije), podijelila je sa nama njenu želju za preduzetništvom i da će se potruditi da u danima koji su pred njom nauči što više iz svih oblasti koje će joj pomoći u ostvarenju postavljenog cilja.

Naši novi softver inženjeri (Nemanja, Dimitrija, Stefan i Luka) imaju ambicije da se usavrše u oblastima back-end-a, front-end-a, programskih jezika PHP, C#, JavaScript i Java, računarske mreže, sigurnosti informaciono-komunikacionih sistema, kriptovanja i veb razvoja. Na pitanje kako vidi sebe za 5 godina, od Nemanje Radomana smo saznali da bi volio da se dokaže kao iskusni programer, mrežaš, kriptograf koji je uspio da stvori sebi kapital da putuje.

“Želim da se usavršim u copywriting-u, ali i da steknem nova znanja iz oblasti digitalnog marketinga i PR-a. To je ono što mi je primarno, ali s obzirom da me lako zainteresuje bezbroj novih i zanimljivih stvari, vjerujem da će tako biti i u toku ovog programa”, otkrila nam je Sanja. 

Velika nam je čast i zadovoljstvo što smo od strane mladih i vrijednih ljudi prepoznati kao agencija koja i želi i ima šta da ponudi nacionalnom i međunarodnom tržištu, koja je spremna na konstantan rast i razvoj i koja ulaže svoje resurse u kvalitetno podučavanje studenata i svršenih studenata. Vjerujemo da će, kao što se i do sada pokazalo, naši pripravnici nakon završenog Programa stručnog osposobljavanja biti još spremniji za rad, sa velikim brojem završenih projekata i stečenim vještinama i iskustvom koje će im pomoći u novim poslovnim poduhvatima. Ostaje nam da im poželimo puno sreće i uspjeha u budućem radnom angažmanu, veliki broj uspješno realizovanih projekata, kao i konstantan lični i profesionalni napredak. 

Bild Studio i Ekonomski fakultet potpisali su memorandum o saradnji prošle sedmice. Potpisani memorandum samo je formalizacija već uspostavljenog partnersta naše dvije institucije.

Saradnja je ostvarena sa ciljem ukazivanja na značaj kontinuiranog obrazovanja i praktičnog usavršavanja, unapređenja znanja i vještina studenata kako bi se što bolje pripremili za tržište rada, promovisanja dobre korporativne prakse i standarda poslovanja, kao i razvoja i promocije društveno odgovornog poslovanja.

Sastanku su prisustvovali direktor Bild Studija, Tarik Zaimović, generalna menadžerka, Aleksandra Bošković i liderka Marketing sektora, Dženita Brčvak, kao i rukovodstvo Ekonomskog fakulteta, na čelu sa dekanom fakulteta, Nikolom Milovićem i prodekanom za naučno-istraživački rad i odnos sa biznis zajednicom, Mijatom Jocovićem.

“Velika nam je čast i zadovoljstvo što smo od strane Ekonomskog fakulteta prepoznati kao kompanija koja je spremna na kontinuirano usavršavanje i razvoj, nesebično dijeljenje svojih znanja i vještina i razmjenu ideja i iskustava”, zaključio je direktor Bild Studija, Tarik Zaimović.

U budućnosti ćemo nastaviti sa organizacijom zajedničkih stručnih rasprava, tribina, obuka, foruma, okruglih stolova; gostovanjima predstavnika Bild Studija na događajima koje organizuje Ekonomski fakultet; učešćem nastavnog kadra Ekonomskog fakulteta na događajima koje organizuje Bild Studio; usavršavanjem predavača, trenera i zaposlenih, zajedničkim osmišljavanjem i izradom studija, analiza i projekata. Posebno izdvajamo to što će najbolji studenti sa IV godine akademskih studija imati priliku da odrađuju praksu u našoj agenciji.

Izdvajamo kolekciju logotipa na kojima smo radili u proteklom periodu, i koji sada označavaju etablirane brendove na tržištu Crne Gore i šire.

Logotip predstavlja značajan element prepoznatljivosti kompanije, imajući u vidu da najčešće sadrži ime kompanije, boje brenda i da je zastupljen na kompletnom propratnom materijalu kompanije. Ukoliko je kreiran sa pažnjom, predstavlja strateški alat kompanije u pridobijanju pažnje korisnika i diferenciranju u odnosu na konkurenciju.

Formiranje uspješnog tima nije moguće bez uspješnog vođstva. Denis Karović, lider Bild outsourcing tima, otkriva nam na koji način je moguće timski povezati različite stručnjake i karaktere, održati kontinuitet i istovremeno povećavati njihove individualne i grupne performanse.

Denis Karović je dio Bild Studija od 2010. godine. U počecima svoje karijere u Bild Studiju nalazio se na poziciji PHP inženjera, da bi kasnije obavljao funkcije Software inženjera i System Administratora. S obzirom na njegovo posljednje iskustvo u ulozi vođe jednog IT tima, razgovarali smo o receptu za uspješno vođstvo.

  • Više od godinu dana vodiš Bild Studio outsourcing tim, možeš li mi reći o čemu se tu tačno radi?

Bild Studio outsourcing sektor je tim sastavljen uglavnom od softverskih inženjera angažovanih na projektu izrade ITSM (IT Service Management) softvera za jednu kompaniju iz Švedske. Tim se usko specijalizuje, kroz projekat na kom radi, za korišćenje Microsoft-ovih, ali i drugih, razvojnih alata i okruženja.

  • Koliko vas je u timu? Koji profesionalni kadrovi su zastupljeni?

U timu se nalaze: 1 softverski arhitekta, 10 inženjera i 1 softverski tester. Pored njih, na projektu koji razvijamo, angažovane su i kolege iz UX i UI tima. Od ukupno 10 inženjera, 6 su na poziciji seniora, a 4 na poziciji juniora. Oni se dalje dijele u frontend i backend dio.

  • Da li je bilo teško uspostaviti stabilan lanac saradnje i kontinuiranu komunikaciju u radu sa više različitih karaktera? Postoje li neke posebne praktične metode i znanja kojima si se služio da bi to postigao?

Ne bih rekao da je to završen proces, već da kontinuirano traje. Samim tim kontinuirano traje i proces učenja kako uspostaviti uspješan proces rada uz kvalitetnu komunikaciju, kako ličnu, tako i profesionalnu.

  • Kako izgleda tvoj prosječan radni dan?

Prvih sat vremena ujutru provodim buđenjem uz kafu i bar tri cigarete. :) Nakon toga, ukoliko ima potrebe održim manji sastanak (mali scrum meeting) sa vođama frontend i backend timova, gdje u kratkim crtama pređemo prošli dan, zaduženja ostalih inženjera i eventualno riješimo probleme, ukoliko postoje. Nakon toga, dan provodim u koordinaciji inženjera, testera, UX tima i arhitekte, kao i u komunikaciji sa kolegama iz Švedske. Koliko sam u mogućnosti, ostatak radnog vremena posvećujem konkretno mojim programerskim zadacima.

  • Da li ste razradili poseban sistem za razmjenu ideja? Kako komunicirate na svakodnevnom nivou?

Komuniciramo putem e-maila. Skype je, naravno, nezaobilazan alat u cijeloj kompaniji. Osim e-maila i Skype-a, za razradu onih mogućih problema koje sam pominjao, dodijeljivanje neplaniranih taskova i bugova inženjerima i komunikaciju vezano za inženjerske zadatke, koristimo Trello koji nam se pokazao kao veoma korisna alatka jednostavnog interfejsa. U posljednje vrijeme istražujemo i Slack platformu u integraciji sa Trello-m. Naravno, zvanično “sredstvo” komunikacije sa timom iz Švedske jeste Microsoft Team Foundation server gdje trekujemo vrijeme rada na zadacima, kao i razmjenu koda između inženjera.

  • Koliko je vremena i živaca bilo potrebno uložiti u izgradnju tima koji sada vodiš?

Tim se gradi uvijek. :) A živaca treba više nego vremena. :) Šalim se naravno, ali bilo je i teških momenata.

  • Nisi oduvijek bio u ulozi vođe tima. Iako je vođa integralni deo tima, svaka pozicija unutar tima sa sobom nosi različita iskustva. Kolika je razlika u prethodnom i sadašnjem iskustvu? Koja uloga ti više leži i zašto?

Sada imam manje vremena za sebe i neka sopstvena istraživanja. Više vremena moram da provedem da se uputim u skoro svaki zadatak i radni dan svakog člana tima kako bih cjelinu usmjerio ka cilju. Ne znam koja mi je uloga bolja, ali učim da se nosim sa izazovima i jedne i druge.

  • Do sada si radio na velikom broju projekata, koliko se razlikuje rad na prethodnim jednokratnim projektima od trenutnog? Da li je ovaj prelaz doveo do usvajanja dodatnih   vještina i znanja ili si prošao kroz dodatne obuke specijalno za novu poziciju?

Na prethodnim projektima nisam bio lider tima, niti vođa projekta, i tu je odmah velika razlika. Takođe ovaj projekat se kontinuirano razvija već duže vrijeme i nema određen rok za završetak, već samo milestone-ove u kojima se klijentima isporučuju nove funkcionalnosti i ispravljene stare. Dakle, projekat na kome radim trenutno zahtijeva više agilnog pristupa planiranju i realizaciji, u odnosu na prethodne projekte.

  • Koje kvalitete i znanja je potrebno posjedovati da bi neko postao dio tvog tima?

Prvo i najvažnije jeste posjedovanje osnovnih humanih kvaliteta. Svi ostali kvaliteti su lakše ostvarivi. Takođe, traži se i glad za znanjem, trud i upornost, volja za napredovanjem i konstantnim čitanjem i učenjem. 

  • Bild Studio se sve više okreće novom obrazovnom obrascu. Kroz praktičan rad se organizuje profesionalno usavršavanje. Da li se u tvom timu nalaze i pojedinci na praksi?

Da, kod nas u timu je, već preko osam mjeseci, kolega Dragan Dubljević koji je došao preko državnog programa stručnog osposobljavanja. Program se sastojao od učenja kroz izradu raznih vrsta softvera od jednostavnih web aplikacija do aplikacija za prepoznavanje lica. Mislim da je Dragan kroz ove projekte, savjete i druženje sa kolegama stekao zavidne vještine jednog softverskog inženjera. 

  • Koliko se tim mijenjao od samog formiranja? Je li bilo teško uključiti novu osobu u već razrađen sistem?

Tim je rastao od 4 inženjera na početku, do 11 inženjera za godinu i par mjeseci. Stvari su se dosta mijenjale. Mijenjala se i postava, kao i kapaciteti frontend i backend dijela što se moralo odraziti naravno i na sam projekat i tim.
S obzirom na to da koristimo agilni pristup razvoja i planiranja projekta, pokušavamo da preko zadataka sve dijelove projekta podijelimo na što je moguće manje i jednostavnije cjeline. Stoga mislim da, iako je sistem koji razvijamo kompleksna aplikacija, novi inženjer se može relativno brzo uklopiti u tim i projekat (za oko 3 mjeseca). Takođe, upotrebom savremenih alatki i programerskih rješenja, pronalazimo jednostavne programerske procedure koje inženjerima ubrzavaju i olakšavaju rad. I naravno dijelimo znanje A LOT. :)

  • Jeste li do sada imali neku kriznu situaciju? Ukoliko jeste, možeš li mi je ukratko prepričati i objasniti mi kako ste je prevazišli?

S obzirom na prirodu posla, krizne situacije obično dolaze kada predstoji rok za određeni feature ili za pakovanje aplikacija za novog klijenta i slično. Takve situacije su postojale i u mom timu, ali smo prvenstveno zbog nas preduzeli preventivne mjere u vidu bolje komunikacije, olakšanog načina rada, boljih programerskih rješenja, boljeg i ažurnijeg planiranja i slično.

  • Kako se dijeli odgovornost u timu? Istupate li pojedinačno za svaki uspjeh ili neuspjeh ili ste izabrali princip “svi za jednog, jedan za sve”?

Zavisi kako koji dan. :) Šalim se, ali stvarno se trudimo da gajimo i razvijamo jedan lijepi timski duh od koga ne odustajemo ni van kancelarija. :) Radimo na tome da imamo jedan zajednički cilj i da zajedno idemo ka tom cilju. 

  • Sigurno ste do sada imali situacije kada nisu svi na nivou zadatka? Kako motivišeš nekoga u tom slučaju?

Zavisi od situacije, ali uvek pokušavam biti maksimalno tolerantan i strpljiv. Naravno razgovor sa kolegom/inicom je obavezan gdje popričamo o eventualnom problemu i rješenju. Pokušavam da rasteretim kolegu određenih težih taskova, to jest imaće “lakšu iteraciju” :), dam slobodan dan, poguram sa nekim bonusom i slično. :)

  • Kojim parametrima se vodiš kada procjenjuješ uspješnost svog tima i planiraš dalje korake?

Rokovi, kvalitet koda, broj proizvedenih bugova, vrijeme utrošeno na izradu nekog feature-a, zadovoljstvo kolega – to su parametri kojima ja dajem prioritet.

  • Šta je za tebe bio najveći izazov u ulozi vođe jednog IT tima?

Najveći izazov mi je bilo prihvatanje od strane kolega kao vođe tima. Ja sam sa istim kolegama proveo godinu dana na prethodnim projektima i onda sam im postao nadređeni. Stoga sam imao strah da će kolege početi da me gledaju samo kao nadređenog, a ne kao istog i ravnog njima. Međutim, na moje iznenađenje, kolege su pozitivno odreagovale na promjenu i samim tim olakšale mi posao i prelaz na novu poziciju.

  • Startup kao sve popularnija forma poslovanja, više nego i jedan drugi oblik preduzeća, zavisi od timske organizacije. Imaš li neki dodatni praktični savjet ili tajnu za uspješno vođstvo?

Startup jeste popularan način poslovanja, ali mi se čini da je možda i teži način, jer zahtjeva ogromno angažovanje i žrtvovanje osnivača uz veliki rizik. Naravno, to se odnosi i na ostatak ljudi u timu, koji su u slučaju startup poslovanja obično sačinjeni od manjeg broja članova. Pošto je startup zasnovan na realizaciji određene ideje, potrebno je da cijeli tim povjeruje u tu ideju i da zajedničkim snagama izgrade povjerenje u kolektivu koje će ih voditi ka realizaciji te ideje.

Nacionalno partnerstvo za preduzetničko učenje Crne Gore dodijelilo je Bild Studiju nagradu za dobru poslovnu praksu u oblasti unapređenja vještina učenika i studenata.

Bild Studio je, usljed nedostatka adekvatnog kadra na tržištu rada, prije dvije godine, pokrenuo besplatan program prakse, kako bi obučio, osnažio i zaposlio mlade ljude koji će moći da odgovore savremenim zahtjevima tržišta u kreiranju softverskih, dizajnerskih i marketinških rješenja. Primarni cilj, koji smo tada postavili, umnogome je prevazišao zamišljene domete. 

Program prakse Bild Studija, u međuvremenu je postao brend sam po sebi, te prepoznatljiv kako među studentima, tako i među obrazovnim i javnim instutucijama i srodnim kompanijama. Ovo je jedan od rijetkih programa stručnog usavršavanja mladih ljudi, koji im pruža mogućnost rada na konkretnim, realnim projektima, u opuštenom, ali radnom okruženju, i u sklopu tima, u kom se konstantno njeguje timski duh, kolegijalnost i profesionalnost. Kroz naše programe obuke prošlo je nekoliko desetina mladih ljudi, koji sa sobom nose najpozitivnija iskustva. Ono što je najvažnije, ovaj program pruža konkretne, mjerljive rezultate i konstantno ostvaruje svoj cilj: povećanje stope zaposlenosti mladih ljudi i usavršavanje znanja i stručnih vještina. 

Do sada smo kroz različite programe: 

  • obučili 47 osoba rad od čega 39 studenta i svršenih diplomaca, 3 učenika srednjih škola, 2 nastavnice i 3 strana studenta na razmjeni;
  • zaposlili 32 osobe u Bild Studiju i partnerskim kompanijama;
  • održali više od 15 stručnih predavanja na fakultetima, u srednjim školama i na seminarima;
  • potpisali memorandum o saradnji sa Fakultetom za informacione tehnologije (Univerzitet Mediteran), Fakultetom za informacione sisteme i tehnologije (UDG), Ekonomskim fakultetom (UCG).

Nagrada koju smo dobili svojevrsno je priznanje kvalitetnog rada, ali podsticaj da i dalje direktno doprinosimo smanjenju jaza između znanja koje pruža formalni sistem obrazovanja i vještina koje zahtijeva savremeno tržište. 

Napominjemo da je ovaj projekat dobio svoje priznanje i kroz odobrenje sredstava iz EU fondova “Razmjena znanja između obrazovnih i istraživačkih institucija i biznis sektora” tako da uskoro krećemo sa obukom još 50 novih praktikanata. 

Dodjela nagrada upriličena je u sklopu Međunarodne konferencije o preduzetničkom učenju „Promocija primjera dobre prakse u školama i preduzećima“, koja je juče održana u Privrednoj komori Crne Gore . U ime agencije nagradu je primila Dženita Brčvak, menadžerka na projektima Bild Studija.  

Imali smo veliko zadovoljstvo da u okviru nacionalne konferencije, održane 9. novembra u prostorijama Ministarstva prosvjete, izložimo naše iskustvo u obuci nastavnika u okviru projekta “Kontinuirani profesionalni razvoj nastavnika i instruktora u stručnom obrazovanju u Crnoj Gori”.

Za pomenuti projekat smo se prijavili u februaru, prije svega, jer smo željeli da nastavimo praksu mentorstva koju inače organizujemo u Bild Studiju i kroz koju su, do sada, prošle 32 osobe i zapošljeno više od 16 ljudi. Dosadašnje prakse su se realizovale u oblasti dizajna, informacionih tehnologija, marketinga, projekt menadžmenta i sistem administriranja. 

Učešće u ovom projektu, za nas je predstavljalo šestu praksu po redu, organizovanu u formi dvonedjeljne obuke, u drugoj polovini septembra. Imali smo veliku čast da ugostimo dvije nastavnice iz srednje elektrotehničke škole “Vaso Aligrudić” u Podgorici: Danku Markuš i Olgu Medigović. Na samom početku obezbijeđena im je stručna literatura, a zatim se krenulo sa praktičnim dijelom obuke. Danka i Olga su se svakog radnog dana, u trajanju od dva sata, usavršavale u oblasti web design-a (učeći da rade u HTML-u i CSS-u) i za rad u Joomla CMS-u. U tu svrhu smo angažovali neke od naših najboljih ljudi: Lindona Camaja, softver inženjera; Mirjanu Cvijetić i Nenada Pejovića, front end inženjere.

Obuka je imala za cilj poboljšanje praktičnog znanja u oblasti informacionih tehnologija, u skladu sa najnovijim tehnološkim trendovima. Biti u toku sa tehnološkim trendovima, znači biti u toku sa promjenama, koje se velikom brzinom dešavaju na tržištu rada. Mladi ljudi koji se trenutno nalaze u obrazovnom sistemu imaju veliki kapacitet da se njima prilagode i to moramo iskoristiti, podržavajući ovakve razmjene znanja.

U tom cilju, Bild Studio je nedavno, zajedno sa Fakultetom za informacione sisteme i tehnologije Univerziteta Donja Gorica, započeo sa realizacijom projekta“Razmjena znanja između obrazovnihi istraživačkih institucija i biznis sektora”, gdje ćemo kroz projekat radionica u trajanju od godinu dana, obučiti 50 studenata sa svih univerziteta u Crnoj Gori.

Zašto učestvujemo u ovakvim projektima? Zato što u njima vidimo budućnost saradnje između obrazovnog i biznis sektora, što je samo jedan od koraka, koji se moraju kontinuirano sprovoditi za dugoročno stvaranje kvalitetnog kadra na tržištu Crne Gore. Praktične obuke i prenos znanja su idealan način za rješavanje problema manjka specijalizovanih  kadrova na tržištu i jačanja konkurentnosti.

Drago nam je što na ovaj način doprinosimo unaprjeđenju nastavnih programa i praktične nastave u školama, u nadi da će i druga preduzeća, i u većem broju, slijediti naš primer. Takođe, nadamo se da će relevantna ministarstva i u narednom periodu podržavati ovakav oblik stručnog osposobljavanja, a mi ćemo se za zadovoljstvom odazvati svim budućim pozivima ove vrste.