Nakon dvije godine bliskih susreta sa nasilnim dijelom naše stvarnosti, nisam oguglala na slučajeve porodičnog nasilja. No, iz ove perspektive, rekla bih da mi jeste “prenoćilo” i da u najmanju ruku napisano, konačno, može i treba da isteče, ogoljeno.

Potpisivanju ugovora sa Savjetom Evrope prethodilo je apliciranje na javni poziv, sa konceptom koji smo u par navrata mijenjali, prateći potrebe kampanje koja je bila usmjerena ka podizanju svijesti o besplatnoj pravnoj pomoći za žene, žrtve rodno zasnovanog nasilja.

Biljo, Majo, hvala

Više je partnera sa kojima smo realizovali ovaj projekat. 

Pored Savjeta EU i Evropske unije, koji su finansirali projekat, u priču su bili uključeni SOS telefon Podgorica, Centar za ženska prava, Vrhovni sud, Udruženje sudija Crne Gore i tadašnje Ministarstvo pravde ljudskih i manjinskih prava. Ipak, najveću zahvalnost dugujemo Biljani Zeković i Maji Raičević koje su sastanke, mahom, pretvarale u korisne vebinare (lockdown nas je, kao i mnoge, primorao na online komunikaciju), a koji su se često završavali sa knedlom u grlu.

Riba na suvom

Tema nam je, iako naizgled poznata, u realnosti bila potpuno nepoznat teren. Nedostatak profesionalne pripreme za direktan rad sa žrtvama nasilja, uslovio je da radimo sa ženama koje su na prvoj liniji pomoći kada dođe do nasilja, koje je bilo povod za ovu kampanju.

Preview sedmog kruga pakla

Dante kaže – prvi pojas sedmog kruga pakla pune nasilnici prema bližnjima. A istraživanja kažu – žene su najčešće ubijane u svojim domovima od ruke sadašnjih ili bivših partnera.

Da bi razumjeli bolje, pridružili smo se dostupnim online grupama za podršku žrtvama nasilja. Obrasci ponašanja do kojih smo došli pri kreiranju persona su brzo počeli da se iscrtavaju.

Pročitali smo, ne tako mali broj istraživanja o nasilju, priručnika o besplatnoj pravnoj pomoći, demistifikovali, (najprije sebi) institut besplatne pravne pomoći i proces koji žene prolaze pri apliciranju za BPP. 

Konsultovali smo partnere kampanje sve dok posljednji dio slagalice nije uklopljen, i dok nismo razumjeli koje su sve barijere u glavama i životima žena koje ne prijavljuju i onima koje prijavljuju nasilje, a sve to kako bismo uopšte bili u poziciji da možemo da sklopimo narativ sa kojim će se identifikovati. 

Identifikovati – ko?

Žene. One žene koje trpe ili su pretrpjele rodno zasnovano nasilje i kojima je potrebna besplatna pravna pomoć. I javnost, jer je cilj bio, na ovaj ili onaj način, skrenuti pažnju na problem. Prije svega, otvoriti razgovor na datu temu.

“Rezultate kampanje mjerimo isključivo brojem otvorenih predmeta u sudu”

Obraćanje klijenta na dan potpisivanja ugovora

Omanji izazov: opšte je poznato, makar u našim vodama, da u radu sa ovoliko partnera postoji jedan kristalno jasan bloker – “politička korektnost”. Teško da je ijednoj agenciji stran dio brifa koji kaže: “moramo biti oprezni”. U glavama kreativaca riječ “oprezni” često ispiše fus notu nevidljivi. Može biti da je do nas. Ipak, hvala Aleksandru Trifunoviću što me vratio na ovaj trenutak u kom smo se našli tokom izrade kampanje.

Bildov pogled na svijet, kao i uvijek bi bio –  do rezultata teško možemo ako se utopimo u uobičajene i fasaderske komunikacije. U duhu toga, dozvolili su nam da se, uslovno rečeno, igramo.

I pored dugačke liste partnera, i cijeneći onu staru 100 glava – 100 ćudi, moramo reći da smo imali sjajnu saradnju sa klijentom, pogotovo sa glavnim timom programske kancelarije Savjeta EU, Ivonom, Marijom i Evgenijom. U pitanju je tim žena koje su okupile partnere poput Maje i Bilje, iza kojih je decenijska posvećenost ovoj temi.

Raditi sa ljudima kojima je stalo je ona razlika koja se broji.

Raskopčavanje

Osmislili smo više faza kampanje kako bismo pokrili sve ciljne grupe koje smo imali u vidu.

Fokus grupe i istraživanja su nam dali i bliži uvid u to koliko ima da se radi na ovoj temi i koliko je potrebno edukacije, naročito onim najmlađim, koji, nažalost nijesu bili ciljna grupa ovog konkretnog projekta. Jasno, to bi zahtijevalo novi projekat i moguće, drugačiji pristup.

Štrajkači kao esencija

Ako ste stigli do ove tačke, može vam biti interesantno da je, cijela kampanja spremna stajala u fioci preko četiri mjeseca. Razlog? Štrajk advokata. Koji nije poštedio ni uslugu besplatne pravne pomoći. Prosto, nije imalo smisla lansirati kampanju o pravnom istitutu čiji su esencijalni dio branioci. Između ostalog, jedan od ključnih razloga neprijavljivanja nasilja jeste materijalni status – ekonomska zavisnost žrtve od nasilnika – koji ih sprečava da angažuju upravo advokate. 

Doslovno, za vrijeme štrajka, žene kojima je bila neophodna bpp, su bile prepuštene sebi. Više puta nam je na sastancima sa ženskim organizacijama odzvonilo da žena, sama na sudu, protiv nasilnika, ima jako male šanse. 

Svedeno – Besplatna pravna pomoć je namijenja kao vid podrške žrtvama nasilja, bez obzira na stanje njihovog novčanika.

Žene prijavljuju

Jedna od stvari koje su nam predočene u startu jeste da žene prijavljuju nasilje. 

Brojke kažu da nadležni organi Crne Gore godišnje bilježe 2000 prijava ovog tipa. Problem je nedovoljna informisanost o postojanju instituta BPP koju im sistem nudi. 

Same institucije kroz koje žrtve prolaze ne informišu žene žrtve nasilja o tome da mogu ostvariti pomenuto pravo.

Otud i slogan #ispričajpričudokraja.

Slogan je podjednako okrenut institucijama kao podsjetnik da ispričaju svoj dio i informišu žrtve o službi besplatne pravne pomoći koliko i ženama koje trpe, i ne prijavljiju nasilje. Ostatak narativa je okrenut, naravno, svim ženama koje se nalaze u takvoj situaciji.

U čemu smo uživali

Nakon što smo tizerom privukli zeru pažnje i došli do početne baze pratilaca, prešli smo na nama najsmisleniji dio. Bacanje špice, kako stari Crnogorci kažu.

The Kesa

Osmislili smo malo drugačiju kesu za hljeb. U stvari, dvije. Sa posebnim sloganima. I čekali. Jedna je isplivala na Tviteru, i na kraju uzela pažnju i regiona.

A onda, ono, oko čega smo se ponajviše zauzeli.

Informativne i edukativne objave, koje su, na našu veliku radost, naišle na reakcije kojima se zbilja nismo nadali. Da pojasnimo, #ispričajpričudokraja nije kampanja koja ima budžet na nivou koji izdvajaju komercijalni brendovi, nije kampanja koja iskače iz smokija, zato joj je trebalo dodatne pažnje.

Milionski reach na Instagramu je za nas bila okej povratna informacija, al ni upola značajno koliko činjenica da smo imali lijepe brojke u pogledu broja sačuvanih postova. Pričamo o postovima koji se bave razbijanjem mitova koji su uvreženi u društvu, koji pokreću razgovor na temu šta je nasilje, šta je besplatna pravna pomoć, čemu služi, kako do nje i slično. To nam je dalo i gušt i informaciju da je kampanja ljudima korisna.

Na dan lansiranja kampanje desio se femicid

Početak kampanje teško da je mogao biti gori – istog dana se desio femicid. Kraj tog dana zaokružen je diljenjenjem objave ženskih organizacija, koje su pozivale na protest. Postavilo se bolno pitanje – kome da je ispričaju?
Ipak, Savjet Evrope je bio odlučan – svi, treba, da ispričamo priču do kraja. Okretanje glave nije bilo opcija.

Knedla u grlu

Kraj kampanje je obilježio femicid. Novi.

Rezultati

Pored osnovnih sudova u Crnoj Gori, koji bilježe gotovo dupli rast zahtjeva za BPP u odnosu na isti period prošle godine i NVO kuće koje su bile glavni partneri na projektu i na koje smo nerijetko upućivali žrtve bilježe ozbiljan rast zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć.

Kampanja je odjeknula regionalno, a u Crnoj Gori – generisana vrijednost oglašavanja kampanje iznosi preko 60.000€ eura, što premašuje budžet koji nam je bio na raspolaganju za izradu kampanje.

CIM Forum Kotor nam je donio lijepe vijesti

Zahvaljujući predanom radu i oku žirija, u Kotoru smo nagrađeni sljedećim nagradama:

• Agencija godine
• Creativity
• Best planning & creative usage of media

• 

• 

Veliko hvala timu Cim foruma.

Tim koji potpisuje kreiranje kampanju je u osnovi mali, i broji svega nekoliko članova, no tim koji je iznio kampanju čini podugu listu sjajnih ljudi. Jer, Bild je takav – kad postoji nešto što je u korist zajednice, aktivira se pozamašan broj ljudi, što iz organizacije, što van nje, svi kažu da smo sekta, can you blame them, ali stvarno?

Neke ljude ipak moram ovdje pomenuti, Marko, Darman, Milivoje, Jovana, Stefan, Nina, Aleksandra, Iva.

Na kraju, veliko srce za žene koje su podržale inicijalni tizer kampanju koji je nastao u službi otvaranja razgovora na temu. Time su pokazale da ima ko da ispriča priču.

Kampanja Ispričaj Priču Do Kraja se nastavlja.

Ako ste stvarno stigli do ovdje, ako znate žrtvu nasilja, ne okrećite glavu. Uputite ih na besplatnu pravnu pomoć. 

#IspričajPričuDoKraja

Sigurno je da su podsticaji došli u pravo vrijeme, jer će nam kao kompaniji značiti da nastavimo sa razvojem i investicijama u 2021. godini, kazao je za Dnevne novine osnivač kompanije Bild Studio Tarik Zaimović ističući da ne može a da ne pohvali rad, pozitivnu energiju i nadu koje je Ministarstvo nauke unijelo u cijelu IT zajednicu.

Zakoni o inovacionoj djelatnosti i o podsticajnim mjerama za razvoj istraživanja i inovacija koje je krajem jula usvojila Skupština pravo su osvježenje kada je riječ o podsticajima za IT industriju, smatra Zaimović, osnivač kompanije Bild studio koja na tržištu Crne Gore posluje deset godina, a specijalizovana je za razvoj softverskih rješenja, brendinga i dodatnih usluga koje omogućavaju digitalnu transformaciju i razvoj poslovanja njihovih klijenata.

“Ukoliko zakon koji predlaže Ministarstvo nauke bude implementiran na pravi način, ovo će biti najbolji podsticaj za IT industriju od kad radim u njoj. Zakon je sveobuhvatan i pruža mogućnosti da se postojeće IT firme dodatno razvijaju, podstiče ih na razvoj i inovacije, dok svakom novom igraču koji želi da se oproba u IT industriji daje vjetar u leđa, koji je presudan u ranoj fazi formiranja preduzeća”, istakao je Zaimović za Dnevne novine.

Zakoni namijenjeni svima

Najbolji dio zakona je taj što nije namijenjen samo IT kompanijama, već i onima iz drugih sektora, koji, kako je rekao, primjenom informacionih tehnologija mogu da stvore dodatnu vrijednost ili inoviraju, a da ih to ništa ne košta.

“Ovim dokumentom dobijaju mogućnost da dio poreza na dobit preusmjere na investiciju u inovativni segment poslovanja. Ovim se stvara ogroman prostor za lokalne investicije od velikih kompanija, tako da svi imaju interes, čime se stvara kompletno nov eskosistem za progresivni razvoj”, ocijenio Zaimović.

Ključno je, smatra on, da privrednici i ostali koji žele da se bave preduzetništvom prepoznaju i iskoriste šansu.

“Jedino što me brine je to što IT industrija u Crnoj Gori nije dovoljno razvijena. Ukoliko ove podsticaje iskoriste strane kompanije koje imaju jednaka prava, ali i ne isti doprinos kao lokalne, možemo doći u situaciju da i ovako nerazvijen IT sektor bude potpuno urušen”, upozorio je Zaimović.

Razumljivo je, dodaje, to da evropski zakoni ne dozvoljavaju protekcionizam i da Crna Gora ne može da izglasa zakon koji ne pruža svima iste mogućnosti.

“Međutim, smatram da je ključno prvo riješiti sve barijere koje ima IT sektor, ojačati tržište, pa ga tek onda otvoriti. Jedino tako eliminišemo rizike koji mogu biti kobni”, ističe Zaimović.

Unutrašnja reforma i edukacija

Strane kompanije, kaže, ne razvijaju IT industriju, već naprotiv one razvijaju IT industriju zemalja odakle dolaze.

“Glavni prihodi i profit od stranih kompanija ostaju u zemljama njihovog osnivanja, dok na drugoj strani ‘odvode’ najbolje kadrove koje je lokalna IT industrija godinama gradila. Kvalitetan kadar je elementarni uslov za razvoj bilo koje industrije”, naglašava Zaimović.

Deficitarnost kadra je, prema njegovom mišljenju, trenutno najveća barijera u poslovanju.

“Pokazalo se da obrazovni sistem, u našem kontekstu, ima značajan broj propusta. Ne prati trendove, nije usklađen sa privrednom potražnjom i nije u stanju, ni kvantitativno ni kvalitativno, da ispoštuje minimum normi neophodnih za razvoj IT industrije”, rekao je Zaimović.

Time se teret edukacije sa akademskog sektora, kaže, prebacuje na firme, koje su primorane da same školuju i kreiraju kadrove.

“Kao kod svake kvalitetne edukacije, u pitanju je spor i izuzetno skup proces, gdje dolazimo u situaciju da kreiramo ambijent nelojalne konkurencije u pogledu zapošljavanja kadrova što je potpuno suprotno od onoga što želimo da postignemo sa ograničenim i vrijednim resursima”, ističe Zaimović i dodaje da je ipak, optimističan da će IT kompanije konačno krenuti da se udružuju, jer je to dobar način da razvijemo naše ljude i poslovanje, te samim tim stvorimo za cijelu zajednicu bolje uslove za život.

Razvijene zemlje imaju naprednu tehnologiju

Istorija nam kaže, objašnjava on, da su najrazvijenije civilizacije i narodi, bili oni koji su imali naprednu tehnologiju.

“Ista situacija je i danas. Sa sigurnošću mogu da kažem da ne postoji nijedna razvijena država na svijetu koja se ne oslanja na tehnologiju u svim segmentima. To su uzajamno povezane stvari. Tehnologija će promijeniti i mijenja, ne samo ono što radimo, već i ko smo. Siguran sam da će to uticati na naš identitet, osjećaj privatnosti, poimanje vlasništva, potrošačku svijest, vrijeme dok smo na poslu, slobodno vrijeme, način kako se lično i profesionalno razvijamo, upoznajemo ljude i kako njegujemo odnose sa njima”, pojašnjava Zaimović.

Nažalost, dodaje, mi u Crnoj Gori još nismo shvatili značaj i potencijal IT industrije.

“U državi nemamo velike i ozbiljne firme koje su izvozno orijentisane, samim tim i konkurentne na regionalnom i globalnom tržištu. Najveći poslodavac u IT industriji je država i uglavnom je teško doći do takvih poslova, posebno za male firme i firme u razvoju”, smatra Zaimović.

Iz raznih istraživanja i analiza koje se tiču pronalaženja države koja je pogodna za investiciju i outsourcing u IT-u, kaže, može se zaključiti da Crna Gora nije najpoželjnije rješenje.

“Crnu Goru zaobilaze, jer ima najmanji broj razvojnih IT inženjera u odnosu na broj zaposlenih na tržištu rada, kao i nezavidan broj IT razvojnih firmi u odnosu na region, pogotovo u odnosu na Istočnu Evropu. Iako je u posljednjih par godina rađeno na razumijevanju potencijala ICT industrije u domaćem kontekstu, nedostaju i dalje ozbiljna, redovna i strateški orjentisana istraživanja koja bi obuhvatila ključne aktere i pružila nešto bolji uvid u stanje na terenu”, istakao je Zaimović.

U regionu i i Istočnoj Evropi, sa druge strane, kako je rekao, možete naći gomilu toga: veliki broj ozbiljnih sajmova, konferencija, IT udruženja, start-up centara i zajednica, investicionih fondova, biznis inkubatora, co-working prostora, IT stručnih praksi i takmičenja, IT instituta, web sajtova i raznih drugih organizacija koje promovišu i razvijaju IT industriju u njihovim zemljama.

“Ako mislimo da na brz način napravimo iskorak u razvoju, smatram da jedna od najbitnijih komponenti jeste primjena informacionih tehnologija u svim industrijama. Navešću samo primjer digitalizacije javne uprave i privrede. Svima bi bio omogućen bolji pristup informacijama, one bi mogle biti centralizovane, samim tim bi transparentnost bila unaprijeđena, a njihov protok značajno pospješen”, smatra Zaimović.

Informacija je, naglašava, danas ključ za razvoj bilo čega, kao rezultat svega sve što se trenutno radi, radilo bi se neuporedivo brže.

“To znači da bi se posao brže završavao, firme bi bolje poslovale, javna uprava bi bila neuporedivo efikasnija, a sve to, na koncu, odrazilo bi se na standard i kvalitet života svih nas. To je samo jedan od bezbroj primjera koliko je tehnologija primjenjiva i važna”, kazao je Zaimović.

Zalihe novca ključne za opstanak u doba krize

Epidemija korone i za njegovu kompaniju je bila izazov koji su, kaže, uspješno prevazišli bez otpuštanja radnika i velikih rezova.

“Prva četiri mjeseca poslovanja u 2020. godini, po svim parametrima, bila su rekordna u istoriji kompanije. Međutim, kako Bild studio radi uglavnom sa inostranim kompanijama koje su izuzetno obazrive na krize i finansijski vrlo odgovorne, u prvoj fazi epidemije smo imali veliki izazov. Neki klijenti zbog poteškoća u sopstvenom poslovanju privremeno su nas napustili, a dogovorene poslove odložili dok se situacija ne smiri”, kazao je Zaimović.

Srećom, kako ističe, za 10 godina poslovanja naučili su lekciju, koja glasi: jako je bitno da firma ima dovoljne zalihe u novcu.

“To je jedan od finansijskih postulata kojima se vodimo i koji nam je omogućio da premostimo ovaj period krize. Možda i najbitnija stvar je što nismo nikog otpustili, niti smo pravili neke radikalne rezove. A, razloga za brigu imamo. Naše projekcije su da bi u normalni kolosijek trebalo da se vratimo početkom 2021”, rekao je Zaimović istakavši da su već uradili veliki posao kako bi se za to pripremili.

On podsjeća da su do sada imali četiri velike faze razvoja i svaka od njih je ostavila jedinstven pečat na poslovanju.

“U prvoj fazi formirali smo temelje kompanije i bavili se izradom veb sajtova, grafičkim dizajnom i pružanjem hosting usluga i to isključivo za lokalno tržište. Klijenti su nam bile kompanije iz gotovo svih industrija, državne ustanove, NVO sektor, čak smo radili i za industriju igara na sreću”, kazao je Zaimović.

Nakon četiri godine, drugu fazu razvoja obilježio je izlazak na inostrano tržište, kada su, kako kaže, dobili prvog, većeg, inostranog klijenta.

“U tom periodu kompanija je porasla sa 15 na 45 zaposlenih, a ujedno smo korpus usluga proširili na marketing, konsalting, dizajn korisničkog interfejsa i iskustva. Naš razvoj i sazrijevanje je obilježio veliki broj kompanijskih transformacija, pa smo nakon full-service usmjerenja, odlučili da se specijalizujemo za izradu informacionih sistema i mobilnih aplikacija. Danas možemo reći da je fokus kompanije na izradi stabilnog okruženja za razvoj kadrova koji se uspješno bave spektrom modernih i inovativnih usluga koje poboljšavaju poslovnost naših klijenata”, kazao je Zaimović.

U suštini, 90 odsto usluga Bild studio trenutno obavlja za inostrano tržište sa fokusom na Skandinaviju, zemlje Beneluksa i USA.

“Trenutno zapošljavamo 80 mladih ljudi koji vide perspektivu za lični i timski razvoj u našem kolektivu. Bild je uvijek bio izuzetno dobar inkubator za one koji tek počinju sa radom ili žele da se usavrše u nekoj novoj tehnologiji. To smo kontinuiranim programima edukacije uspijevali da održimo za sve vrijeme poslovanja i izuzetno smo ponosni na činjenicu da i dalje radimo na proizvodnji mladog IT kadra”, ističe Zaimović.

Na pitanje da li će im donošenjem novih zakona posao biti olakšan i na koji način konkretno, Zaimović kaže da na nivou menadžmenta još nisu napravili konkretne predloge kako će iskoristiti podsticaje, iako već imaju neke ideje koje planiraju da ralizuju putem ovih podsticaja.

“Ono što je sigurno je da su podsticaji došli u pravo vrijeme jer će nam kao kompaniji značiti da nastavimo sa razvojem i investicijama u 2021. godini. I na kraju, zaista ne mogu a da ne pohvalim rad, pozitivnu energiju i nadu koje je Ministarstvo nauke unijelo u cijelu IT zajednicu, ovakva pozitivna atmosfera u našem sektoru nije bila od kad naša firma postoji na tržištu, a to je deset godina”, zaključio je Zaimović.

Da li znate koliki je budžet Crne Gore? Da li znate na šta ide novac poreskih obveznika? Kako je on podijeljen i čemu je namijenjen? 

Ako je odgovor – ne, onda je kontra-odgovor na samo nekoliko klikova. Novi, unaprijeđeni i dopunjeni portal mojnovac.me sadrži podatke koji vas mogu interesovati. Na njemu je sadržana sva državna potrošnja i to – do tančina, po opštinama i za one najupornije – po kategorijama troškova. Ono što čeka posjetioce sajta je moderna infografika, podijeljena na budžetske prihode i rashode. 

Sve je dio projekta “Promovisanje finansijske odgovornosti u Crnoj Gori”, finansiranog od strane ambasade Velike Britanije. Nadogradnju je finansirala Evropska Unija. Projekat je sproveo partner Bild Studija, Institut alternativa, iz kojeg o projektu kažu:

“Cilj predstavljanja portala budućim korisnicima je bolje razumijevanje budžeta i njegova veća dostupnost, na način što se budžetskim informacijama može pristupiti putem jednog klika. Vizuelizacija budžeta omogućava jednostavnu provjeru kako je država prikupljala, a kako trošila novac, kao i pristup budžetima institucija prema godinama i programima. Putem portala se može pristupiti i kapitalnim projektima koristeći interaktivnu mapu Crne Gore koja sadrži pregled kapitalnih projekata i informacije o svakom pojedinačnom projektu.”

Kako bi proces raspodjele državnog novca bio transparentniji, morao je biti predstavljen u digitalnoj formi, a taj posao povjeren je nama. Odnosno, za razvoj je bio zadužen četvoročani tim, sastavljen od C# developera, dizajnera i projektnih menadžera. Projekat koji je počeo još 2016. konstantno je nadograđivan i danas imamo savremen proizvod, modernog dizajna, koji je lak za korišćenje. Posljednji, ujedno i jedan od složenijih elemenata bio je – dorada sadržaja po kapitalnim budžetima opština, a zatim i po programima. Do unikatnog dizajna koji smo predstavili kao idejno rješenje koristili smo: 

Server: Windows Server 2012
Web Server: IIS 8
Baza podataka: SQL Server 2014
Struktura aplikacije: Klijent Server aplikacija RESTFull 
Backend aplikacija: ASP .NET C#
Frontend aplikacija: JavaScript, Angular.js framework, HTML/CSS, Kendo UI, Grunt

Ono što bi se laičkom oku učinilo kao jednostavan zadatak u sebi krije, žargonski rečeno: “tonu posla”. Infografika, interaktivna mapa, dizajn, redizajn, search opcija – kreirani su kako bi krajnji korisnik do željene informacije stigao brzo. Institut alternativa je imao zadatak da prikupi podatke od državnih institucija. Naš posao je bio da se pozabavimo gomilom dokumenata. Da nam nije bilo lako – govori podatak da svaki od navedenih budžeta sadrži više od 200 stranica. Unos je rađen ručno i to za brojke koje idu do devet godina unazad.

Ali, sve smo to pregrmjeli i danas svi koji se pitaju “Đe su pare” mogu za svega tri klika da pronađu ono što ih zanima, analiziraju i naprave poređenje. 

N’o ni to nije sve. Sve navedeno je plod dva ciklusa projekta na koji smo ponosni. A, ono što slijedi je dodatno unaprijeđenje, odnosno upotreba novih modula u godinama pred nama, kako bi korisničko iskustvo  podigli na novi nivo.

U utorak 17.04. prisustvovali smo predavanju “Influenseri u marketingu” koji je organizovala Privredna komora Crne Gore. 

Činjenica je da se kod nas mnoge kompanije oslanjaju samo na tradicionalni način marketinga, koji više nema toliko uspjeha kao što je imao ranije. Pojavom novih tehnologija i sam marketing se prilagođavao, pa se osim već postojećih načina oglašavanja broj kanala komunikacije proširio.  

Tehnološki napredak u posljednje dvije decenije donio je i novi način komunikacije sa potrošačima koji je više personalizovan, što je rezultovalo nekim novim zanimanjima koja će pomoći brendovima da dođu do većeg broja potrošača.

U današnje vrijeme ljudi se informišu putem: Instagrama, Facebooka, Twitera, YouTube-a, portala i drugih online platformi. Stoga influenseri imaju značajnu ulogu u oglašavanju, jer na svojim profilima imaju mogućnost plasiranja poruke velikom broju pratilaca koji im vjeruju. Iako reklamiraju, influenseri govore o sopstvenom iskustvu i u reklamu unose lični doživljaj za koju se online potrošači više vezuju nego za običnu  reklamu. 

Različita istraživanja pokazuju da brendovi kroz influensere ostvaruju veći povrat investicije, u odnosu na tradicionalne marketing kanale. Tako da, slobodno, možemo govoriti o influenseru kao novom zanimanju na tržištu rada.

A kako je biti influenser u Crnoj Gori?

Adrijana Vešović, @zombijana pratiocima poznata kao Zombijana Bones društvene mreže je okrenula u svoju korist jer je od društvenih mreža napravila svoj portfolio. Svojim ilustracijama nam govori o sebi, svojim stavovima i načinu na koji razmišlja.

Nataša Gardašević –  @njezvanova, Kana Tomašević – @kana_tomašević, Milena Pajović @milena_p_ i Kristina Mihailović – izvršna direktorica Udruženja Roditelji, govorile su o prednostima i manama influenser marketinga u Crnoj Gori i koliko firme  prepoznaju značaj. Danas je postalo očigledno da potrošači traže informacije online putem, prije nego što se odluče za određeni proizvod, jer reklamiranje nije više priča o karakteristikama proizvoda već o zadovoljstvu potrošača.  Zato influenseri i blogeri tu igraju ključnu ulogu, jer je preporuka određenog brenda mnogo efikasnija od same reklame. 

Evidentno je da su brendovi shvatili važnost influensera koji kroz lični pristup šalju poruku brenda određenojciljnoj grupi.

Jedan od savijeta koji smo čuli na predavanju je da ukoliko želite da se bavite ovim poslom jeste da to radite isključivo iz ljubavi, da napravite strategiju budućih saradnji i objava i uvijek  u iste unesete i dio privatnog života i iskustva, jer je to način da vam se pratioci približe i steknu povjerenje u vas.  Kada krenu prve poslovne ponude profesionalnost i posvećenost ne smiju izostajati. 

U sklopu projekta ”Female Youth 4ICT” u četvrtak 09. maja, IPC Tehnopolis organizovao je konferenciju pod nazivom “Go Digital“, na kojoj je jedna od panelistkinja bila i Aleksandra Bošković, CEO Bilda. Na panelu govorile su i Nada Rakočević (Privredna komora CG),  Mirjana Begović (Ministarstvo javne uprave CG), Sanja Simonović (M:tel) i doc. dr Ivana Ognjanović (UDG) i učesnica Nataša Mijatović, koja je uspješno vodila panel. 

Cilj pomenutog projekta je edukacija i motivacija mladih djevojaka sa prostora Crne Gore, Bosne i Hercegovine da započnu karijeru u IT sektoru razmjenom najboljih praksi, neformalnom edukacijom i prenosom znanja i vještina od evropskih partnera. 

Iz dana u dan IT profesijom se bavi sve veći broj žena, koje ne moraju nužno imati klasično IT obrazovanje, budući da sve više IT kompanija organizuje kurseve i prakse, uz koje lakše možemo doći do zaposlenja ili promjene zanimanja. Tokom konferencije skrenuli smo pažnju na mogućnosti unapređenja žena u IT sektoru, budući da veliki broj žena pronalazi mjesto na middle menadžment pozicijama, dok su top menadžment pozicije i dalje uglavnom “rezervisane” za muškarce.

Pored toga govorili smo i o mnogim prednostima koje nudi IT profesija, a to su: mogućnost rada od kuće, internacionalno iskustvo a da ne izađete iz svoje zemlje, konstantno usavršavanje i pristup globalnom tržištu rada. Osnov uspješne karijere jeste učenje, praćenje trendova i njihova uspješna primjena. Posvećenost, zainteresovanost, dobra organizacija vremena i trud su putanje kojima možete doći do dobrog posla i sebi omogućiti da radite bilo kada sa bilo kog mjesta. 

Naposletku smo ukazali na to da IT sektor bilježi sve veći rast u našoj i zemljama regiona, te da predstavlja obećavajući sektor za inovacije i zapošljavanje.

Po završetku konferencije, panelistikinje su imale priliku da ocjene prezentacije, na kojim su radile učesnice projekta. Entuzijazam i inovativan pristup rješavanja problema koji pogađaju lokalne zajednice i pojedince, učinio je donošenje odluke o pobjedničkoj ekipi teškom, ali je odluka donesena u korist ekipe djevojaka koje su osmislile aplikaciju za oboljele od dijabetesa. ICT Tehnopolis je obezbijedio vrijedne nagrade, ne samo za pobjednice, već i za sve ostale učesnice, čime je vjerujemo dodatno motivisao sve učesnice da ostanu vjerne svojim idejama i da ih u narednom periodu dodatno usavrše.

Drago nam je što smo imali priliku da budemo dio ove konferencije i svojim dugogodišnjim iskustvom predočimo mladim ženama šta mogu da očekuju od rada u ICT sektoru, kao i u kom smjeru bi trebale da idu ukoliko se odluče da IT baš bude njihova karijera. 

Još jednom veliko hvala IPC Tehnopolisu na pozivu da učestvujemo i podijelimo našu priču,u društvu uspješnih poslovnih žena, pred budućim nadama ICT-a. 

U petak, 14.12. uručena nam je nagrada iz oblasti “Briga za zaposlene” za 2018. godinu u kategoriji malo preduzeće. Dodjelu nagrada organizuje Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG) za primjere dobre prakse u oblasti društveno odgovornog poslovanja (DOP), pod nazivom “UPCG nagrade za DOP”. 

Drago nam je što smo prepoznati kao kompanija koja vrednuje svoje zaposlene i vjeruje oni čine srž njenog postojanja. Nadamo se da ćemo i narednih godina ispuniti očekivanja zajednice.     

Infofest, ili Festival informatičkih dostignuća, je centralni ICT događaj međunarodnog karaktera u regionu. Pored sadržaja diskusionog i prezentacionog karaktera, program festivala uključuje tematske konferencije, predavanja, izložbe, savjetovanja i seminare.

Tokom Infofesta, predstavnici Bild Studija učestvovali su na panelu “ICT sektor u Crnoj Gori” koji je organizovan od strane Udruženja za informacione i komunikacione tehnologije Privredne komore Crne Gore. Tokom prezentacionog bloka, u kojem su učestvovale crnogorske IT kompanije, Boško Kartal, saradnik na razvoju biznisa, i ja smo predstavili Bild u njegovom najboljem ruhu. Imali smo priliku da publici prezentujemo tekuće i prethodno uspješno realizovane projekte, nagrade koje smo dobili, kao i šta je to što čini Bild Studio jedinstvenim. Ukoliko je vjerovati nama dvoma (a trebalo bi), snaga Bilda je u ljudima.

Pored prezentacionog programa prisustvovali smo i panelu održanom na temu „Inspirativne žene u ICT-ju“, u okviru Erasmus+  projekta „Podrška mladim ženama iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore u preduzetništvu, zapošljavanju i liderstvu u IT-ju“. Ovaj projekat ima za cilj da edukuje i razvije preduzetnički duh kod djevojaka sa završne godine srednjeg obrazovanja sa područja Bosne i Hercegovine i Crne Gore, ne bi li hrabro istupile i započele karijeru u ICT sektoru putem praksi, neformalnom edukacijom i prenosom znanja i vještina od strane evropskih partnera.

Tokom panela, učesnice su govorile o svojim iskustvima u ICT sektoru i razlozima za odabir upravo ove oblasti za razvoj karijere. Među učesnicama panela bile su Aleksandra Bošković, izvršna direktorica i Amra Jukić, softverski inženjer, predstavnice Bild Studija.

Događaji poput Infofest-a su prilika da široj javnosti, na konkretnim projektima i kroz primjere dobre prakse, predstavimo politiku naše agencije i inspirišemo kolege iz drugih kompanija, kao i mnogobrojne mlade ljude koji su na početku svojih karijera, i biće nam zadovoljstvo da i u narednim godinama podržimo ovaj i slične događaje.

Iskoristili smo priliku da posjetimo i 2 od 3 najveća grada Švedske, Malmo i Stokholm, kao i prijestonicu Danske, Kopenhagen, i da razmjenimo znanja i iskustva sa nekim od vodećih startupova i IT kompanija Skandinavije. Imali smo sreće da nas je do poslednjeg dana posjete ˝poslužilo vrijeme˝ i da smo mogli da uživamo u našem putovanju punim plućima.

I Švedsku bih opisao kao optimističnu verziju budućnosti. Krase je inovativan, čist i minimalistički dizajn, sa fokusom na održivost i funkcionalnost. Životni standard, pažnja koja se poklanja razvoju ekoloških izvora energije, briga o istorijskom nasljeđu, stepen poštovanja ljudskih prava samo su neki od aspekata koje uživa švedsko društvo. Posebnu brigu vode o djeci i svako dijete ima mjesto u zabavištu, dok su knjige u školi besplatne.

Šveđani imaju najduži životni vijek u Evropi, najveći broj računara po glavi stanovnika, 90 000 jezera… Njihov službeni Twitter profil svake nedelje vodi drugi građanin te zemlje, a zaslužni su i za osnivanje prvog nacionalnog parka u Evropi. U Švedskoj postoji deficit ˝smeća˝pa su primorani da ga uvoze iz inostranstva kako bi nastavili procese reciklaže kojima proizvode ogromne količine električne energije i goriva.

Malmo, koji je bio glavna baza tokom našeg boravka u Švedskoj, je najveći grad južne oblasti (Skanija oblast) koja je tehnološki izuzetno napredna i tu su nastali mnogi poznati brendovi kao što su Bluetooth, Tetra – Pak, Absolut Vodka i jedan od brendova kojim se izrazito ponose – Zlatan Ibrahimović. Ovaj grad, kao i čitavu Švedsku u suštini, krase multikulturalnost, uređenost, čistoća, pedantnost, arhitektura i mnogo mnogo bicikala – svi voze bicikl. Iz Malmea smo se lako prebacivali u okolne gradove kao što su Lund i Helsingborg, gdje smo imali zaista topao doček od strane naših domaćina koji su u startu razbili predrasude o Šveđanima kao hladnom narodu, a zatim i Kopenhagen i Stokholm.

U Kopenhagen smo se zaputili zapanjujućim saobraćajnim fenomenom – mostom Oresund koji se pretvara u podvodni tunel i koji je jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u Evropi. Tamo smo imali priliku da posjetimo CBS (Copenhagen Business School) i da u okviru prezentacija i radionica upoznamo veliki broj mladih i ambicioznih ljudi, podijelimo iskustva i iz prve ruke dobijemo pregršt  informacija o digitalnom svijetu Danske, IT industriji, trendovima i svemu što nam može pomoći da iste primjenimo kod nas.

Posljednja stanica naše posjete bio je glavni grad Švedske, Stokholm, jedan od gradova sa najvećim brojem muzeja u Evropi i grad koji je na nas ostavio najveći utisak. Pri samom izlasku sa stanice zapljusnuo nas je nevjerovatan spoj tradicije i savremenih rješenja. Preko mostova, budući da je Stokholm sagrađen na 14 ostrva, zaputili smo se prema najstarijem dijelu grada, Gamla Stan, kuda smo kroz zbijene ulice i uske prolaze došli do Nobelovog muzeja.  Zatim smo produžili do kraljevske palate u čijoj blizini se nalazi i švedski institut gdje smo iskristili priliku da podijelimo ideje sa koordinatorkama programa za obnovu i razvoj ovog dijela Balkana.

Nakon posjete institutu sačekao nas je naš prijatelj iz Hrvatske, Antonio, koji je već duže vrijeme stanovnik tog grada i koji nas je poveo u pravi obilazak velikog broja atrakcija istog, kao što su muzej  Vasa, Stadhuset – gradska kuća Stokholma, Ridarholm crkva itd. Moram pomenuti da se, iako je programer, odlično snalazi u ulozi turističkog vodiča.

Noć smo rezervisali za druženje sa vodećim ljudima iz startup svijeta Stokholma gdje smo, uprkos hladnoći i kiši koja je počela, uživali u razgovoru sa toplim, prijatnim i srdačnim ljudima.

Puni utisaka, novih znanja i poznanstava, vratili smo se u Crnu Goru željni da iskustva i nove ideje podijelimo sa našim kolegama i prijateljima i bar dio istih sprovedemo u djelo.

Povodom Svjetskog dana turizma, Nacionalna turistička organizacija Crne Gore organizovala je predavanje i radionicu na temu “Turizam i digitalna transformacija”. Znatiželjni da vidimo o čemu je riječ, Boško Kartal, saradnik na razvoju biznisa, i ja smo se zaputili na predavanje i radionicu koje je održao Nicholas Hall, osnivač Digital Tourism Think Tank (#DTTT), kao i jedan od vodećih eksperata svjetske turističke industrije.

Tokom predavanja imali smo priliku da čujemo kako jedan od lidera marketinga turističke industrije vidi budućnost ove branše, ali i da pokupimo par savjeta i upotpunimo znanje. Neosporno je da digitalne platforme narušavaju način na koji se turizam odvija danas. One utiču na način na koji destinacije privlače turiste, način na koji se razvija proizvod, prikupljaju podaci, pristupa tržištima i privlače posjetioci.

Tako naoružani, i podijeljeni po grupama, učestvovali smo u radionici. Nakon kraćeg osmišljavanja prezentacije, naša grupa je pred publikom iznijela prednosti i autentičnost Crne Gore kao turističke destinacije. Dosjetili smo kako iskoristiti prirodne ljepote, gostoprimstvo lokalnog stanovništva, njen avanturistički duh i na koji način promovisati iste.

Radujemo se što ćemo zahvaljujući naučenim trikovima Nichollas Hall-a moći da unaprijedimo saradnju sa klijentima i partnerima.

Foto: Sergej Zabijako