Sigurno je da su podsticaji došli u pravo vrijeme, jer će nam kao kompaniji značiti da nastavimo sa razvojem i investicijama u 2021. godini, kazao je za Dnevne novine osnivač kompanije Bild Studio Tarik Zaimović ističući da ne može a da ne pohvali rad, pozitivnu energiju i nadu koje je Ministarstvo nauke unijelo u cijelu IT zajednicu.

Zakoni o inovacionoj djelatnosti i o podsticajnim mjerama za razvoj istraživanja i inovacija koje je krajem jula usvojila Skupština pravo su osvježenje kada je riječ o podsticajima za IT industriju, smatra Zaimović, osnivač kompanije Bild studio koja na tržištu Crne Gore posluje deset godina, a specijalizovana je za razvoj softverskih rješenja, brendinga i dodatnih usluga koje omogućavaju digitalnu transformaciju i razvoj poslovanja njihovih klijenata.

“Ukoliko zakon koji predlaže Ministarstvo nauke bude implementiran na pravi način, ovo će biti najbolji podsticaj za IT industriju od kad radim u njoj. Zakon je sveobuhvatan i pruža mogućnosti da se postojeće IT firme dodatno razvijaju, podstiče ih na razvoj i inovacije, dok svakom novom igraču koji želi da se oproba u IT industriji daje vjetar u leđa, koji je presudan u ranoj fazi formiranja preduzeća”, istakao je Zaimović za Dnevne novine.

Zakoni namijenjeni svima

Najbolji dio zakona je taj što nije namijenjen samo IT kompanijama, već i onima iz drugih sektora, koji, kako je rekao, primjenom informacionih tehnologija mogu da stvore dodatnu vrijednost ili inoviraju, a da ih to ništa ne košta.

“Ovim dokumentom dobijaju mogućnost da dio poreza na dobit preusmjere na investiciju u inovativni segment poslovanja. Ovim se stvara ogroman prostor za lokalne investicije od velikih kompanija, tako da svi imaju interes, čime se stvara kompletno nov eskosistem za progresivni razvoj”, ocijenio Zaimović.

Ključno je, smatra on, da privrednici i ostali koji žele da se bave preduzetništvom prepoznaju i iskoriste šansu.

“Jedino što me brine je to što IT industrija u Crnoj Gori nije dovoljno razvijena. Ukoliko ove podsticaje iskoriste strane kompanije koje imaju jednaka prava, ali i ne isti doprinos kao lokalne, možemo doći u situaciju da i ovako nerazvijen IT sektor bude potpuno urušen”, upozorio je Zaimović.

Razumljivo je, dodaje, to da evropski zakoni ne dozvoljavaju protekcionizam i da Crna Gora ne može da izglasa zakon koji ne pruža svima iste mogućnosti.

“Međutim, smatram da je ključno prvo riješiti sve barijere koje ima IT sektor, ojačati tržište, pa ga tek onda otvoriti. Jedino tako eliminišemo rizike koji mogu biti kobni”, ističe Zaimović.

Unutrašnja reforma i edukacija

Strane kompanije, kaže, ne razvijaju IT industriju, već naprotiv one razvijaju IT industriju zemalja odakle dolaze.

“Glavni prihodi i profit od stranih kompanija ostaju u zemljama njihovog osnivanja, dok na drugoj strani ‘odvode’ najbolje kadrove koje je lokalna IT industrija godinama gradila. Kvalitetan kadar je elementarni uslov za razvoj bilo koje industrije”, naglašava Zaimović.

Deficitarnost kadra je, prema njegovom mišljenju, trenutno najveća barijera u poslovanju.

“Pokazalo se da obrazovni sistem, u našem kontekstu, ima značajan broj propusta. Ne prati trendove, nije usklađen sa privrednom potražnjom i nije u stanju, ni kvantitativno ni kvalitativno, da ispoštuje minimum normi neophodnih za razvoj IT industrije”, rekao je Zaimović.

Time se teret edukacije sa akademskog sektora, kaže, prebacuje na firme, koje su primorane da same školuju i kreiraju kadrove.

“Kao kod svake kvalitetne edukacije, u pitanju je spor i izuzetno skup proces, gdje dolazimo u situaciju da kreiramo ambijent nelojalne konkurencije u pogledu zapošljavanja kadrova što je potpuno suprotno od onoga što želimo da postignemo sa ograničenim i vrijednim resursima”, ističe Zaimović i dodaje da je ipak, optimističan da će IT kompanije konačno krenuti da se udružuju, jer je to dobar način da razvijemo naše ljude i poslovanje, te samim tim stvorimo za cijelu zajednicu bolje uslove za život.

Razvijene zemlje imaju naprednu tehnologiju

Istorija nam kaže, objašnjava on, da su najrazvijenije civilizacije i narodi, bili oni koji su imali naprednu tehnologiju.

“Ista situacija je i danas. Sa sigurnošću mogu da kažem da ne postoji nijedna razvijena država na svijetu koja se ne oslanja na tehnologiju u svim segmentima. To su uzajamno povezane stvari. Tehnologija će promijeniti i mijenja, ne samo ono što radimo, već i ko smo. Siguran sam da će to uticati na naš identitet, osjećaj privatnosti, poimanje vlasništva, potrošačku svijest, vrijeme dok smo na poslu, slobodno vrijeme, način kako se lično i profesionalno razvijamo, upoznajemo ljude i kako njegujemo odnose sa njima”, pojašnjava Zaimović.

Nažalost, dodaje, mi u Crnoj Gori još nismo shvatili značaj i potencijal IT industrije.

“U državi nemamo velike i ozbiljne firme koje su izvozno orijentisane, samim tim i konkurentne na regionalnom i globalnom tržištu. Najveći poslodavac u IT industriji je država i uglavnom je teško doći do takvih poslova, posebno za male firme i firme u razvoju”, smatra Zaimović.

Iz raznih istraživanja i analiza koje se tiču pronalaženja države koja je pogodna za investiciju i outsourcing u IT-u, kaže, može se zaključiti da Crna Gora nije najpoželjnije rješenje.

“Crnu Goru zaobilaze, jer ima najmanji broj razvojnih IT inženjera u odnosu na broj zaposlenih na tržištu rada, kao i nezavidan broj IT razvojnih firmi u odnosu na region, pogotovo u odnosu na Istočnu Evropu. Iako je u posljednjih par godina rađeno na razumijevanju potencijala ICT industrije u domaćem kontekstu, nedostaju i dalje ozbiljna, redovna i strateški orjentisana istraživanja koja bi obuhvatila ključne aktere i pružila nešto bolji uvid u stanje na terenu”, istakao je Zaimović.

U regionu i i Istočnoj Evropi, sa druge strane, kako je rekao, možete naći gomilu toga: veliki broj ozbiljnih sajmova, konferencija, IT udruženja, start-up centara i zajednica, investicionih fondova, biznis inkubatora, co-working prostora, IT stručnih praksi i takmičenja, IT instituta, web sajtova i raznih drugih organizacija koje promovišu i razvijaju IT industriju u njihovim zemljama.

“Ako mislimo da na brz način napravimo iskorak u razvoju, smatram da jedna od najbitnijih komponenti jeste primjena informacionih tehnologija u svim industrijama. Navešću samo primjer digitalizacije javne uprave i privrede. Svima bi bio omogućen bolji pristup informacijama, one bi mogle biti centralizovane, samim tim bi transparentnost bila unaprijeđena, a njihov protok značajno pospješen”, smatra Zaimović.

Informacija je, naglašava, danas ključ za razvoj bilo čega, kao rezultat svega sve što se trenutno radi, radilo bi se neuporedivo brže.

“To znači da bi se posao brže završavao, firme bi bolje poslovale, javna uprava bi bila neuporedivo efikasnija, a sve to, na koncu, odrazilo bi se na standard i kvalitet života svih nas. To je samo jedan od bezbroj primjera koliko je tehnologija primjenjiva i važna”, kazao je Zaimović.

Zalihe novca ključne za opstanak u doba krize

Epidemija korone i za njegovu kompaniju je bila izazov koji su, kaže, uspješno prevazišli bez otpuštanja radnika i velikih rezova.

“Prva četiri mjeseca poslovanja u 2020. godini, po svim parametrima, bila su rekordna u istoriji kompanije. Međutim, kako Bild studio radi uglavnom sa inostranim kompanijama koje su izuzetno obazrive na krize i finansijski vrlo odgovorne, u prvoj fazi epidemije smo imali veliki izazov. Neki klijenti zbog poteškoća u sopstvenom poslovanju privremeno su nas napustili, a dogovorene poslove odložili dok se situacija ne smiri”, kazao je Zaimović.

Srećom, kako ističe, za 10 godina poslovanja naučili su lekciju, koja glasi: jako je bitno da firma ima dovoljne zalihe u novcu.

“To je jedan od finansijskih postulata kojima se vodimo i koji nam je omogućio da premostimo ovaj period krize. Možda i najbitnija stvar je što nismo nikog otpustili, niti smo pravili neke radikalne rezove. A, razloga za brigu imamo. Naše projekcije su da bi u normalni kolosijek trebalo da se vratimo početkom 2021”, rekao je Zaimović istakavši da su već uradili veliki posao kako bi se za to pripremili.

On podsjeća da su do sada imali četiri velike faze razvoja i svaka od njih je ostavila jedinstven pečat na poslovanju.

“U prvoj fazi formirali smo temelje kompanije i bavili se izradom veb sajtova, grafičkim dizajnom i pružanjem hosting usluga i to isključivo za lokalno tržište. Klijenti su nam bile kompanije iz gotovo svih industrija, državne ustanove, NVO sektor, čak smo radili i za industriju igara na sreću”, kazao je Zaimović.

Nakon četiri godine, drugu fazu razvoja obilježio je izlazak na inostrano tržište, kada su, kako kaže, dobili prvog, većeg, inostranog klijenta.

“U tom periodu kompanija je porasla sa 15 na 45 zaposlenih, a ujedno smo korpus usluga proširili na marketing, konsalting, dizajn korisničkog interfejsa i iskustva. Naš razvoj i sazrijevanje je obilježio veliki broj kompanijskih transformacija, pa smo nakon full-service usmjerenja, odlučili da se specijalizujemo za izradu informacionih sistema i mobilnih aplikacija. Danas možemo reći da je fokus kompanije na izradi stabilnog okruženja za razvoj kadrova koji se uspješno bave spektrom modernih i inovativnih usluga koje poboljšavaju poslovnost naših klijenata”, kazao je Zaimović.

U suštini, 90 odsto usluga Bild studio trenutno obavlja za inostrano tržište sa fokusom na Skandinaviju, zemlje Beneluksa i USA.

“Trenutno zapošljavamo 80 mladih ljudi koji vide perspektivu za lični i timski razvoj u našem kolektivu. Bild je uvijek bio izuzetno dobar inkubator za one koji tek počinju sa radom ili žele da se usavrše u nekoj novoj tehnologiji. To smo kontinuiranim programima edukacije uspijevali da održimo za sve vrijeme poslovanja i izuzetno smo ponosni na činjenicu da i dalje radimo na proizvodnji mladog IT kadra”, ističe Zaimović.

Na pitanje da li će im donošenjem novih zakona posao biti olakšan i na koji način konkretno, Zaimović kaže da na nivou menadžmenta još nisu napravili konkretne predloge kako će iskoristiti podsticaje, iako već imaju neke ideje koje planiraju da ralizuju putem ovih podsticaja.

“Ono što je sigurno je da su podsticaji došli u pravo vrijeme jer će nam kao kompaniji značiti da nastavimo sa razvojem i investicijama u 2021. godini. I na kraju, zaista ne mogu a da ne pohvalim rad, pozitivnu energiju i nadu koje je Ministarstvo nauke unijelo u cijelu IT zajednicu, ovakva pozitivna atmosfera u našem sektoru nije bila od kad naša firma postoji na tržištu, a to je deset godina”, zaključio je Zaimović.

Da li znate koliki je budžet Crne Gore? Da li znate na šta ide novac poreskih obveznika? Kako je on podijeljen i čemu je namijenjen? 

Ako je odgovor – ne, onda je kontra-odgovor na samo nekoliko klikova. Novi, unaprijeđeni i dopunjeni portal mojnovac.me sadrži podatke koji vas mogu interesovati. Na njemu je sadržana sva državna potrošnja i to – do tančina, po opštinama i za one najupornije – po kategorijama troškova. Ono što čeka posjetioce sajta je moderna infografika, podijeljena na budžetske prihode i rashode. 

Sve je dio projekta “Promovisanje finansijske odgovornosti u Crnoj Gori”, finansiranog od strane ambasade Velike Britanije. Nadogradnju je finansirala Evropska Unija. Projekat je sproveo partner Bild Studija, Institut alternativa, iz kojeg o projektu kažu:

“Cilj predstavljanja portala budućim korisnicima je bolje razumijevanje budžeta i njegova veća dostupnost, na način što se budžetskim informacijama može pristupiti putem jednog klika. Vizuelizacija budžeta omogućava jednostavnu provjeru kako je država prikupljala, a kako trošila novac, kao i pristup budžetima institucija prema godinama i programima. Putem portala se može pristupiti i kapitalnim projektima koristeći interaktivnu mapu Crne Gore koja sadrži pregled kapitalnih projekata i informacije o svakom pojedinačnom projektu.”

Kako bi proces raspodjele državnog novca bio transparentniji, morao je biti predstavljen u digitalnoj formi, a taj posao povjeren je nama. Odnosno, za razvoj je bio zadužen četvoročani tim, sastavljen od C# developera, dizajnera i projektnih menadžera. Projekat koji je počeo još 2016. konstantno je nadograđivan i danas imamo savremen proizvod, modernog dizajna, koji je lak za korišćenje. Posljednji, ujedno i jedan od složenijih elemenata bio je – dorada sadržaja po kapitalnim budžetima opština, a zatim i po programima. Do unikatnog dizajna koji smo predstavili kao idejno rješenje koristili smo: 

Server: Windows Server 2012
Web Server: IIS 8
Baza podataka: SQL Server 2014
Struktura aplikacije: Klijent Server aplikacija RESTFull 
Backend aplikacija: ASP .NET C#
Frontend aplikacija: JavaScript, Angular.js framework, HTML/CSS, Kendo UI, Grunt


Ono što bi se laičkom oku učinilo kao jednostavan zadatak u sebi krije, žargonski rečeno: “tonu posla”. Infografika, interaktivna mapa, dizajn, redizajn, search opcija – kreirani su kako bi krajnji korisnik do željene informacije stigao brzo. Institut alternativa je imao zadatak da prikupi podatke od državnih institucija. Naš posao je bio da se pozabavimo gomilom dokumenata. Da nam nije bilo lako – govori podatak da svaki od navedenih budžeta sadrži više od 200 stranica. Unos je rađen ručno i to za brojke koje idu do devet godina unazad.

Ali, sve smo to pregrmjeli i danas svi koji se pitaju “Đe su pare” mogu za svega tri klika da pronađu ono što ih zanima, analiziraju i naprave poređenje. 

N’o ni to nije sve. Sve navedeno je plod dva ciklusa projekta na koji smo ponosni. A, ono što slijedi je dodatno unaprijeđenje, odnosno upotreba novih modula u godinama pred nama, kako bi korisničko iskustvo  podigli na novi nivo.

U utorak 17.04. prisustvovali smo predavanju “Influenseri u marketingu” koji je organizovala Privredna komora Crne Gore. 

Činjenica je da se kod nas mnoge kompanije oslanjaju samo na tradicionalni način marketinga, koji više nema toliko uspjeha kao što je imao ranije. Pojavom novih tehnologija i sam marketing se prilagođavao, pa se osim već postojećih načina oglašavanja broj kanala komunikacije proširio.  

Tehnološki napredak u posljednje dvije decenije donio je i novi način komunikacije sa potrošačima koji je više personalizovan, što je rezultovalo nekim novim zanimanjima koja će pomoći brendovima da dođu do većeg broja potrošača.

U današnje vrijeme ljudi se informišu putem: Instagrama, Facebooka, Twitera, YouTube-a, portala i drugih online platformi. Stoga influenseri imaju značajnu ulogu u oglašavanju, jer na svojim profilima imaju mogućnost plasiranja poruke velikom broju pratilaca koji im vjeruju. Iako reklamiraju, influenseri govore o sopstvenom iskustvu i u reklamu unose lični doživljaj za koju se online potrošači više vezuju nego za običnu  reklamu. 

Različita istraživanja pokazuju da brendovi kroz influensere ostvaruju veći povrat investicije, u odnosu na tradicionalne marketing kanale. Tako da, slobodno, možemo govoriti o influenseru kao novom zanimanju na tržištu rada.

A kako je biti influenser u Crnoj Gori?

Adrijana Vešović, @zombijana pratiocima poznata kao Zombijana Bones društvene mreže je okrenula u svoju korist jer je od društvenih mreža napravila svoj portfolio. Svojim ilustracijama nam govori o sebi, svojim stavovima i načinu na koji razmišlja.

Nataša Gardašević –  @njezvanova, Kana Tomašević – @kana_tomašević, Milena Pajović @milena_p_ i Kristina Mihailović – izvršna direktorica Udruženja Roditelji, govorile su o prednostima i manama influenser marketinga u Crnoj Gori i koliko firme  prepoznaju značaj. Danas je postalo očigledno da potrošači traže informacije online putem, prije nego što se odluče za određeni proizvod, jer reklamiranje nije više priča o karakteristikama proizvoda već o zadovoljstvu potrošača.  Zato influenseri i blogeri tu igraju ključnu ulogu, jer je preporuka određenog brenda mnogo efikasnija od same reklame. 

Evidentno je da su brendovi shvatili važnost influensera koji kroz lični pristup šalju poruku brenda određenojciljnoj grupi.

Jedan od savijeta koji smo čuli na predavanju je da ukoliko želite da se bavite ovim poslom jeste da to radite isključivo iz ljubavi, da napravite strategiju budućih saradnji i objava i uvijek  u iste unesete i dio privatnog života i iskustva, jer je to način da vam se pratioci približe i steknu povjerenje u vas.  Kada krenu prve poslovne ponude profesionalnost i posvećenost ne smiju izostajati. 

U sklopu projekta ”Female Youth 4ICT” u četvrtak 09. maja, IPC Tehnopolis organizovao je konferenciju pod nazivom “Go Digital“, na kojoj je jedna od panelistkinja bila i Aleksandra Bošković, CEO Bilda. Na panelu govorile su i Nada Rakočević (Privredna komora CG),  Mirjana Begović (Ministarstvo javne uprave CG), Sanja Simonović (M:tel) i doc. dr Ivana Ognjanović (UDG) i učesnica Nataša Mijatović, koja je uspješno vodila panel. 

Cilj pomenutog projekta je edukacija i motivacija mladih djevojaka sa prostora Crne Gore, Bosne i Hercegovine da započnu karijeru u IT sektoru razmjenom najboljih praksi, neformalnom edukacijom i prenosom znanja i vještina od evropskih partnera. 

Iz dana u dan IT profesijom se bavi sve veći broj žena, koje ne moraju nužno imati klasično IT obrazovanje, budući da sve više IT kompanija organizuje kurseve i prakse, uz koje lakše možemo doći do zaposlenja ili promjene zanimanja. Tokom konferencije skrenuli smo pažnju na mogućnosti unapređenja žena u IT sektoru, budući da veliki broj žena pronalazi mjesto na middle menadžment pozicijama, dok su top menadžment pozicije i dalje uglavnom “rezervisane” za muškarce.

Pored toga govorili smo i o mnogim prednostima koje nudi IT profesija, a to su: mogućnost rada od kuće, internacionalno iskustvo a da ne izađete iz svoje zemlje, konstantno usavršavanje i pristup globalnom tržištu rada. Osnov uspješne karijere jeste učenje, praćenje trendova i njihova uspješna primjena. Posvećenost, zainteresovanost, dobra organizacija vremena i trud su putanje kojima možete doći do dobrog posla i sebi omogućiti da radite bilo kada sa bilo kog mjesta. 

Naposletku smo ukazali na to da IT sektor bilježi sve veći rast u našoj i zemljama regiona, te da predstavlja obećavajući sektor za inovacije i zapošljavanje.

Po završetku konferencije, panelistikinje su imale priliku da ocjene prezentacije, na kojim su radile učesnice projekta. Entuzijazam i inovativan pristup rješavanja problema koji pogađaju lokalne zajednice i pojedince, učinio je donošenje odluke o pobjedničkoj ekipi teškom, ali je odluka donesena u korist ekipe djevojaka koje su osmislile aplikaciju za oboljele od dijabetesa. ICT Tehnopolis je obezbijedio vrijedne nagrade, ne samo za pobjednice, već i za sve ostale učesnice, čime je vjerujemo dodatno motivisao sve učesnice da ostanu vjerne svojim idejama i da ih u narednom periodu dodatno usavrše.

Drago nam je što smo imali priliku da budemo dio ove konferencije i svojim dugogodišnjim iskustvom predočimo mladim ženama šta mogu da očekuju od rada u ICT sektoru, kao i u kom smjeru bi trebale da idu ukoliko se odluče da IT baš bude njihova karijera. 

Još jednom veliko hvala IPC Tehnopolisu na pozivu da učestvujemo i podijelimo našu priču,u društvu uspješnih poslovnih žena, pred budućim nadama ICT-a. 

U petak, 14.12. uručena nam je nagrada iz oblasti “Briga za zaposlene” za 2018. godinu u kategoriji malo preduzeće. Dodjelu nagrada organizuje Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG) za primjere dobre prakse u oblasti društveno odgovornog poslovanja (DOP), pod nazivom “UPCG nagrade za DOP”. 

Drago nam je što smo prepoznati kao kompanija koja vrednuje svoje zaposlene i vjeruje oni čine srž njenog postojanja. Nadamo se da ćemo i narednih godina ispuniti očekivanja zajednice.     

Infofest, ili Festival informatičkih dostignuća, je centralni ICT događaj međunarodnog karaktera u regionu. Pored sadržaja diskusionog i prezentacionog karaktera, program festivala uključuje tematske konferencije, predavanja, izložbe, savjetovanja i seminare.

Tokom Infofesta, predstavnici Bild Studija učestvovali su na panelu “ICT sektor u Crnoj Gori” koji je organizovan od strane Udruženja za informacione i komunikacione tehnologije Privredne komore Crne Gore. Tokom prezentacionog bloka, u kojem su učestvovale crnogorske IT kompanije, Boško Kartal, saradnik na razvoju biznisa, i ja smo predstavili Bild u njegovom najboljem ruhu. Imali smo priliku da publici prezentujemo tekuće i prethodno uspješno realizovane projekte, nagrade koje smo dobili, kao i šta je to što čini Bild Studio jedinstvenim. Ukoliko je vjerovati nama dvoma (a trebalo bi), snaga Bilda je u ljudima.

Pored prezentacionog programa prisustvovali smo i panelu održanom na temu „Inspirativne žene u ICT-ju“, u okviru Erasmus+  projekta „Podrška mladim ženama iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore u preduzetništvu, zapošljavanju i liderstvu u IT-ju“. Ovaj projekat ima za cilj da edukuje i razvije preduzetnički duh kod djevojaka sa završne godine srednjeg obrazovanja sa područja Bosne i Hercegovine i Crne Gore, ne bi li hrabro istupile i započele karijeru u ICT sektoru putem praksi, neformalnom edukacijom i prenosom znanja i vještina od strane evropskih partnera.

Tokom panela, učesnice su govorile o svojim iskustvima u ICT sektoru i razlozima za odabir upravo ove oblasti za razvoj karijere. Među učesnicama panela bile su Aleksandra Bošković, izvršna direktorica i Amra Jukić, softverski inženjer, predstavnice Bild Studija.

Događaji poput Infofest-a su prilika da široj javnosti, na konkretnim projektima i kroz primjere dobre prakse, predstavimo politiku naše agencije i inspirišemo kolege iz drugih kompanija, kao i mnogobrojne mlade ljude koji su na početku svojih karijera, i biće nam zadovoljstvo da i u narednim godinama podržimo ovaj i slične događaje.

Iskoristili smo priliku da posjetimo i 2 od 3 najveća grada Švedske, Malmo i Stokholm, kao i prijestonicu Danske, Kopenhagen, i da razmjenimo znanja i iskustva sa nekim od vodećih startupova i IT kompanija Skandinavije. Imali smo sreće da nas je do poslednjeg dana posjete ˝poslužilo vrijeme˝ i da smo mogli da uživamo u našem putovanju punim plućima.

I Švedsku bih opisao kao optimističnu verziju budućnosti. Krase je inovativan, čist i minimalistički dizajn, sa fokusom na održivost i funkcionalnost. Životni standard, pažnja koja se poklanja razvoju ekoloških izvora energije, briga o istorijskom nasljeđu, stepen poštovanja ljudskih prava samo su neki od aspekata koje uživa švedsko društvo. Posebnu brigu vode o djeci i svako dijete ima mjesto u zabavištu, dok su knjige u školi besplatne.

Šveđani imaju najduži životni vijek u Evropi, najveći broj računara po glavi stanovnika, 90 000 jezera… Njihov službeni Twitter profil svake nedelje vodi drugi građanin te zemlje, a zaslužni su i za osnivanje prvog nacionalnog parka u Evropi. U Švedskoj postoji deficit ˝smeća˝pa su primorani da ga uvoze iz inostranstva kako bi nastavili procese reciklaže kojima proizvode ogromne količine električne energije i goriva.

Malmo, koji je bio glavna baza tokom našeg boravka u Švedskoj, je najveći grad južne oblasti (Skanija oblast) koja je tehnološki izuzetno napredna i tu su nastali mnogi poznati brendovi kao što su Bluetooth, Tetra – Pak, Absolut Vodka i jedan od brendova kojim se izrazito ponose – Zlatan Ibrahimović. Ovaj grad, kao i čitavu Švedsku u suštini, krase multikulturalnost, uređenost, čistoća, pedantnost, arhitektura i mnogo mnogo bicikala – svi voze bicikl. Iz Malmea smo se lako prebacivali u okolne gradove kao što su Lund i Helsingborg, gdje smo imali zaista topao doček od strane naših domaćina koji su u startu razbili predrasude o Šveđanima kao hladnom narodu, a zatim i Kopenhagen i Stokholm.

U Kopenhagen smo se zaputili zapanjujućim saobraćajnim fenomenom – mostom Oresund koji se pretvara u podvodni tunel i koji je jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u Evropi. Tamo smo imali priliku da posjetimo CBS (Copenhagen Business School) i da u okviru prezentacija i radionica upoznamo veliki broj mladih i ambicioznih ljudi, podijelimo iskustva i iz prve ruke dobijemo pregršt  informacija o digitalnom svijetu Danske, IT industriji, trendovima i svemu što nam može pomoći da iste primjenimo kod nas.

Posljednja stanica naše posjete bio je glavni grad Švedske, Stokholm, jedan od gradova sa najvećim brojem muzeja u Evropi i grad koji je na nas ostavio najveći utisak. Pri samom izlasku sa stanice zapljusnuo nas je nevjerovatan spoj tradicije i savremenih rješenja. Preko mostova, budući da je Stokholm sagrađen na 14 ostrva, zaputili smo se prema najstarijem dijelu grada, Gamla Stan, kuda smo kroz zbijene ulice i uske prolaze došli do Nobelovog muzeja.  Zatim smo produžili do kraljevske palate u čijoj blizini se nalazi i švedski institut gdje smo iskristili priliku da podijelimo ideje sa koordinatorkama programa za obnovu i razvoj ovog dijela Balkana.

Nakon posjete institutu sačekao nas je naš prijatelj iz Hrvatske, Antonio, koji je već duže vrijeme stanovnik tog grada i koji nas je poveo u pravi obilazak velikog broja atrakcija istog, kao što su muzej  Vasa, Stadhuset – gradska kuća Stokholma, Ridarholm crkva itd. Moram pomenuti da se, iako je programer, odlično snalazi u ulozi turističkog vodiča.

Noć smo rezervisali za druženje sa vodećim ljudima iz startup svijeta Stokholma gdje smo, uprkos hladnoći i kiši koja je počela, uživali u razgovoru sa toplim, prijatnim i srdačnim ljudima.

Puni utisaka, novih znanja i poznanstava, vratili smo se u Crnu Goru željni da iskustva i nove ideje podijelimo sa našim kolegama i prijateljima i bar dio istih sprovedemo u djelo.

Povodom Svjetskog dana turizma, Nacionalna turistička organizacija Crne Gore organizovala je predavanje i radionicu na temu “Turizam i digitalna transformacija”. Znatiželjni da vidimo o čemu je riječ, Boško Kartal, saradnik na razvoju biznisa, i ja smo se zaputili na predavanje i radionicu koje je održao Nicholas Hall, osnivač Digital Tourism Think Tank (#DTTT), kao i jedan od vodećih eksperata svjetske turističke industrije.

Tokom predavanja imali smo priliku da čujemo kako jedan od lidera marketinga turističke industrije vidi budućnost ove branše, ali i da pokupimo par savjeta i upotpunimo znanje. Neosporno je da digitalne platforme narušavaju način na koji se turizam odvija danas. One utiču na način na koji destinacije privlače turiste, način na koji se razvija proizvod, prikupljaju podaci, pristupa tržištima i privlače posjetioci.

Tako naoružani, i podijeljeni po grupama, učestvovali smo u radionici. Nakon kraćeg osmišljavanja prezentacije, naša grupa je pred publikom iznijela prednosti i autentičnost Crne Gore kao turističke destinacije. Dosjetili smo kako iskoristiti prirodne ljepote, gostoprimstvo lokalnog stanovništva, njen avanturistički duh i na koji način promovisati iste.

Radujemo se što ćemo zahvaljujući naučenim trikovima Nichollas Hall-a moći da unaprijedimo saradnju sa klijentima i partnerima.

Foto: Sergej Zabijako

Bild Studio je digitalna kreativna agencija sa decenijskim iskustvom i uspješnim poslovanjem, za koji je zaslužan tim talentovanih i iskusnih stratega, menadžera, dizajnera i programera. Oni su, kako s ponosom ističu, intenzivno radoznali i strastveni za strategiju, dizajn i tehnologiju.

Kreativnost i namjeru da rade dobre stvari na dobar način Bild Studio pokazuje i u aktuelnom programu rješavanja stambenog pitanja za zaposlene, koji realizuje u saradnji s Erste bankom. Poklopilo se da, baš u vrijeme kada je aktuelan Vladin program „1000 plus“, sa Tarikom Zaimovićem, jednim od osnivača  Bild Studija, razgovaramo o njihovom načinu podrške zaposlenima da riješe to važno porodično pitanje.

Dotakli smo se i drugih tema: vrijednosti koje ova kompanija njeguje, njenog razvojnog puta, iskustva sa mladima koji počinju svoj profesionalni put, perspektive crnogorske IT industrije…

Projekat stambenog obezbjeđenja za zaposlene Bild Studija je nesvakidašnja inicijativa u privatnom sektoru. Kako ste došli na tu ideju?

Stambeno obezbjeđenje je jedan od ključnih životnih izazova za zaposlene i smatram da svaka odgovorna firma treba da pomogne u njegovom rješavanju, naravno, u skladu sa mogućnostima. Valjda je to poenta svakog posla: da obezbijedi sigurnost i stabilnost pojedinaca i njihovih porodica. Ideja je postojala od samog otvaranja kompanije, ali smo tek sada stekli finansijske mogućnosti za realizaciju.

Cilj programa koji smo osmislili je da zaposlenima pomognemo prilikom kupovine stana dok su još mladi i dok imaju najveću mogućnost stvaranja. U prvoj fazi smo uspjeli da obezbijedimo 15 stanova po izuzetno povoljnim uslovima. Konkretno, cijena po kvadratnom metru je 270 eura niža u odnosu na tržišnu, stanovi  su na dobroj lokaciji, kvalitetne gradnje i od pouzdanog investitora. Prosječan broj godina zaposlenih koji učestvuju u ovom programu je 29, na šta sam izuzetno ponosan.

Mimo povoljnih uslova prilikom kupovine, firma se obavezuje da zaposlenom plaća kamatu za stambeni kredit, daje mjenicu kao dodatno sredstvo obezbjeđenja i rasterećuje zaposlene plaćanja petnaestak rata stambenog kredita, dok je zgrada u izgradnji. Na taj način, zaposleni nemaju uporedno opterećenje troškovima kirije i rate stambenog kredita. Ovim programom zaposleni uštede od 25.000 do 45.000 eura, u zavisnosti od kvadrature stana. Ušteda je dobijena po osnovu oslobađanja od kamate i povoljne cijene koju smo dobili zbog kupovine većeg broja stanova i zbog plaćanja unaprijed.

Ovo je najbolji primjer kako sloga, zajednički ciljevi i dogovori u kolektivu donose benefite svima. Ultimativni cilj ovog programa je da svi zaposleni naše firme budu stambeno obezbijeđeni. Nadamo se da ćemo već za godinu, dvije, ili najkasnije tri, pokrenuti drugu fazu programa stambenog obezbjeđenja i da će on postati poslovna praksa i dio operativnih rashoda naše firme.

Šta je opredijelilo Bild Studio da u programu odabere Erste banku kao partnera?

Kao i svaki korisnik neke usluge, prije nego što smo odabrali Erste banku obišli smo sve do jedne. Ono što je Erste banku izdvojilo od ostalih jeste brzina reagovanja, profesionalnost i komunikacija.

Ovo je školski primjer dobrog projektnog menadžmenta i odnosa sa klijentom. Ukoliko se ovakav trend nastavi, vjerujem da će se ova saradnja biti dugoročna i da ćemo raditi zajedno i na drugim poljima.

Koja je vizija Bild Studija, koje su vaše vrijednosti i na šta obraćate najviše pažnje?

Naša vizija je da budemo sinonim za kompaniju koja postavlja više standarde poslovanja, koja konstantno ulaže u zaposlene, razvoj firme, u korisna znanja i tehnologije. Podjednako je važno da uvijek budemo spremni na promjene i da vodimo računa o društveno odgovornom poslovanju. Ultimativni cilj je ne uvoditi samo primjere dobre prakse i trendove, nego ih i predviđati i kreirati.

Ono što nas čini drugačijim jeste struktura naše agencije. Prosječna starost zaposlenih je 28 godina. Pored toga što se radi o jako mladim ljudima, svi oni posjeduju ključne ljudske vrline kao što su: radna etika, principijelnost, lojalnost, kolegijalnost, spremnost na rad i borbu, spremnost na promjene. Veliki uspjeh naše agencije i ono čime se ponosimo jeste i nepromijenjen sastav ljudi od ključnog značaja koji su sa nama od još od osnivanja.

U vašem timu ima mnogo mladih ljudi, neki odavno rade, drugi su došli da se usavršavaju…

Nove generacije su postale nevjerovatno nestrpljive, žele da preko noći postanu iskusni profesionalci sa visokim platama. To u stvarnosti nije moguće. Veliki broj mladih ljudi ima probleme sa fokusom, radnim navikama, radnom etikom, prihvatanjem sugestija i kritika. Mislim da će svim firmama biti izazov prilagoditi se na takve trendove.

Bitno je da mladi otkriju ono u čemu su najbolji, jer su svi predodređeni da budu u nečemu dobri. Bitno je voljeti posao koji se radi, a lično smatram da je strast najbolji pogon za uspjeh u bilo kojoj sferi života. Bitno je vjerovati u sebe i imati svoj san, ne posustajati, jedino tako je moguće biti ispunjen u svojoj profesiji, u životu.

Kako doživljavate IT scenu u Crnoj Gori i da li je veličina tržišta limitirajući faktor?

Nažalost, IT scena u našoj državi je na izuzetno niskom nivou po svim parametrima. Imamo jako mali broj domaćih firmi koje razvijaju softverske proizvode. Veliki broj firmi je fokusiran na lokalno tržište, umjesto na inostrano koje daje neuporedivo veće mogućnosti. Veliki broj IT firmi primjenjuje tehnologije koje nijesu u skladu s trendovima kao što su vještačka inteligencija, IoT, Augmented Reality, Blockchain, Data mining, programiranje hardverskih platformi, pametne kuće, gradovi i slično. Gotovo da ne postoje domaće firme čiji proizvodi se prodaju na više kontinenata, kao što je to slučaj sa IT firmama iz regiona. Deficit kvalitetnog kadra je nešto sa čime se suočavaju sve zemlje u svijetu, ne samo u IT industriji već i u ostalim.  Međutim, u našoj državi imamo najmanji broj softverskih inženjera po glavi stanovnika u odnosu na region. Ne postoji organizovana saradnja između IT firmi, iako je to u našoj industriji neophodno, a uhodana je praksa u regionu i svijetu.

Prisutan je veliki broj ograničenja, ali ICT industrija u našoj državi bilježi konstantan rast po svim parametrima: profit, prihod, broj profesionalaca, prosječne plate. Iako izuzetno zahtjevna, smatram da je ovo jedna od najboljih industrija za rad i to treba iskoristiti.

Crna Gora je malo tržište, međutim kada govorimo o ICT imate mogućnost da ne zavisite od lokalnog tržišta, vaše tržište je internacionalno. Naravno, za izlazak na internacionalno tržište potrebni su znanje, iskustvo, veliki broj neuspjeha i vrijeme.

Član ste radne grupe za kreiranje obrazovnih programa.

Imajući na umu da su stručnjaci u oblasti informacionih tehnologija deficitaran kadar, ne samo kod nas i u regionu, jedan od glavnih ciljeva bio je kreirati obrazovni program usklađen s potrebama privrede i tržišta, a koji je u skladu s posljednjim tehnologijama i principima.

Može se reći da će obrazovni program za srednje stručne škole u Crnoj Gori u oblasti IT, biti jedan od inovativnijih i kvalitetnijih u regionu. Izuzetno sam ponosan što sam imao privilegiju da doprinesem svojim iskustvom u kreiranju obrazovnih programa za mlade, a moram istaći da mi je ovaj projekat jedan od najdražih u posljednje vrijeme.

Bild Studio je dobitnik mnogih nagrada za društvenu odgovornost.


Bild Studio je fokusiran na društveno-odgovorno poslovanje, kako u domenu ljudskih resursa, tako i prema zajednici. Iskreno smo polaskani činjenicom da je naš rad u ovom domenu prepoznat i višestruko nagrađen u posljednjih par godina.

O Bildu u tri toma

Postavljanje temelja

Sve je počelo u srednjoj školi, prije 12-13 godina, kada smo krenuli sa postavljanjem kamena temeljca agencije na bazi druženja, sloge i povjerenja. Suština našeg poslovanja je i proizašla odatle. Naš slogan to najbolje i oslikava, “bild.better.together“. Ove principe sam naučio i istinski živio u srednjoškolskom periodu, kao jednom od najdražih u životu. Osim što sam ih dosljedno živio, imao sam sreću da budem okružen kvalitetnim i radoznalim ljudima, od kojih sam mnogo toga upijao – od muzike, sporta, igrica, preko struke, vaspitanja i avanturističkog duha. Posebnu zahvalnost dugujem mojim dragim tetkama, kod kojih sam boravio u vrijeme mog srednjoškolskog obrazovanja i koje su mi dale bezrezervnu podršku i ljubav, koje zovem drugim majkama. Uz njih sam naučio važnost davanja, sloge, pažnje i ljubavi.

Studentski dani

Radili smo iz studentskih soba, sa mnogo volje, nade i želje da uspijemo, a prve honorare od izrade veb sajtova ulagali smo u neophodnu opremu. Na nagovor poslovnog partnera iskoristili smo mogućnosti koje je pružao Vladin projekat ‘’Biznis inkubator” – u periodu od četiri godine imali smo subvencionisane poslovni prostor, opremu i struju. Za nas, u tom trenutku, to je bila ogromna podrška. Radilo je nas nekoliko po 14-16 sati dnevno, dok je često i čitav kolektiv znao da provodi mjesece u neprekidnom radu, u prosjeku po 12-14 sati dnevno, uključujući i vikende. Neki od prvih sajtova koje smo tada napravili bili su sajt Fakulteta za informacione tehnologije, CANU, firme Gugi Komerc, Skupštine Crne Gore, Uprave policije, Cafe del Montenegro… koji su nas zapravo i probili na crnogorsko tržište. Ovaj period je bio lijep, uprkos tome da smo mnogo radili, da je bio jako stresan i finansijski nestabilan, budući da smo jedva uspijevali da zaradimo za plate.

Izlazak na strano tržište

Ovo je treća faza kada smo i najviše rizikovali. Dobili smo projekat van granica Crne Gore, za koji nijesmo imali ni znanje, ni iskustvo, niti reference, niti tim koji je to tada mogao da uradi. Podigli smo i kredit za kupovinu adekvatne opreme i prelazak u nove kancelarije. U tom procesu imali smo i sreće, jer smo upoznali nekolicinu ljudi, danas partnera, bez kojih ova firma ne bi bila gdje je sada. Nakon tog perioda agencija gotovo da ima linearni napredak po mnogim parametrima, kao što su broj zaposlenih, broj klijenata, prihod, profit, investicije i plate. Današnje poslovanje ne bi bilo zamislivo bez inostranih klijenata. Od ukupnih prihoda, 70 odsto potiče od 30 odsto poslova koje radimo za inostrane klijente. Do sada smo uspjeli da realizujemo više od hiljadu projekata za preko 400 klijenata iz gotovo svih industrija, počevši od finansijskog sektora, malih i srednjih preduzeća, državnih institucija, opština, medija, fakulteta, teške industrije, internacionalnih organizacija i korporacija, NVO organizacija, turističkog i ugostiteljskog sektora, čak i industrije igara na sreću u domenima izrade softvera, veb sajtova i mobilnih aplikacija, marketinga, dizajna, video-produkcije, štampe, projektnog menadžmenta, konsaltinga i treninga. Neke od softvera koje razvijamo koriste najveći trgovinski lanci u Belgiji, 60 odsto švedskih opština, vodeći švedski univerziteti, mladi sportisti u Americi, kompanije poput Burger Kinga, McDonaldsa… Bez obzira na postignute rezultate smatram da još uvijek ne možemo reći da smo uspješna kompanija. Mislim da smo napravili samo dobre temelje. Naš poslovni cilj je da postanemo 100 odsto izvozna agencija, koja posluje isključivo na jakim ekonomskim tržištima. Strateški cilj je da trenutnu agenciju transformišemo u grupaciju, koja će u svom vlasništvu imati usko specijalizovane firme i proizvode.

Na četvrtom Regionalnom samitu preduzetnika Srednje i Jugoistočne Evrope pod nazivom “300 najboljih”, održanom 2. i 3. marta u Dubrovniku, Bild Studiju je uručeno svečano priznanje “Stvaratelji za stoljeća”. Riječ je o nagradi i priznanju za razvoj ideja, inovacija i investicija u preduzetništvu u Srednjoj i Jugoistočnoj Evropi, koja je tom prilikom uručena našem Batriću Krvavcu.

Velika nam je čast što je Međunarodni komitet za dodjelu nagrada i priznanja “Stvaratelji za stoljeća”, koji čine 13 istaknutih stručnjaka u oblastima ekonomije, marketinga, menadžmenta, finansija i preduzetnišva, prepoznao našu agenciju kao kompaniju koja iz godine u godinu bilježi uspjeh i rast u svom poslovanju.

Bild Studio ove godine slavi osmi rođendan, a za to vrijeme smo radili punom parom kako bismo na najbolji način unaprijedili poslovanje naših klijenata i nudeći odlična rješenja stekli povjerenje preko 500 klijenata. Najviše se ponosimo našim timom koji sada broji preko 50 zaposlenih, jer to je Bildova snaga, mladi i ambiciozni ljudi, spremni da se u svakom trenutku uhvate u koštac sa svim izazovima, koji svoje iskustvo grade na konstantnom usavršavanju, kreativi i inovacijama.

Nagrada koju smo dobili je samo još jedan pokazatelj da smo na pravom putu, da timski rad nema cijenu i da je budućnost svijetla.

Zbog toga nastavljamo da izgrađujemo tim, unapređujemo naše proizvode,i usluge i doprinosimo razvoju preduzetništva, ne samo u Crnoj Gori, već i u cjelokupnom regionu.