Početkom juna u prostorijama Bild Studija održano je prvo u nizu planiranih gostujućih predavanja.
Naš predavač dekan Fakulteta za informacione tehnologije Univerziteta Mediteran doc. dr Adis Balota govorio je o projektu LAMS, koji vodi u saradnji sa Ministarstvom nauke i međunarodnim partnerima.
Projekat LAMS podrazumjeva izgradnju mjerne stanice za istraživanje atmosferskih pražnjenja na radio-difuznom tornju na planini Lovćen?!?
Vjerovatno se pitate, isto što smo se zapitali i mi na početku (iako smo sami birali temu), zašto je to toliko bitno i šta se planira otkriti tim istraživanjem?
Strpite se, jer smo se i mi iznenadili činjenicama koje smo otkrili…
Mjerna stanica na Lovćenu, podrazumjeva instaliranje najsavremenije opreme za praćenje parametara struja groma i prva je stanica tog tipa u regionu. U Evropi postoje još tri takve stanice u Njemačkoj, Austriji i Švajcarskoj, ali vrijednost izgradnje stanice na Lovćenu se ogleda u količini podataka koje je moguće prikupiti.
Zašto baš Lovćen? Razlog je veoma jednostavan, radio-difuzni predajnik koji je smješten na Lovćenu izložen je atmosferskim pražnjenjima u mnogo većem obimu u odnosu na ostale mjerne stanice u Evropi. Ova lokacija u toku godine “pretrpi” u prosjeku 2000 udara, dok je stanica u Švajcarskoj za 29 godina zabilježila “samo” 135 atmosferskih pražnjenja. (Primjera radi, Njegošev mauzolej na susjednom vrhu pretrpi toliko udara za godinu dana).
Činjenica da je planina Lovćen prva u svijetu po broju atmosferskih pražnjenja, dodatno objašnjavanja razlog zašto se baš od ove lokacije očekuje da će pružiti validne i obimne podatke za samo jednu godinu, a da je za isti broj podataka stanici u Njemačkoj potrebno 50 godina mjerenja, odnosno 10 godina stanici u Austriji ili 5 godina za švajcarsku stanicu.
Dodatno su interesantne činjenice da je Luštica druga lokacija u svijetu, a Južnoafrička republika prva država u svijetu po broju atmosferskih pražnjenja.
Šta smo još saznali?
Oprema kojom će se mjeriti udari po jasno i precizno definisanim parametrima, biće smještena na tornju predajnika, a podaci će se prenositi putem IST opreme u on-line režimu do servera smještenih u prostorijama Fakulteta za informacione tehnologije.
Podaci će se prevashodno koristiti u naučne svrhe i biće dati na korišćenje naučno-istraživačkim centrima po završetku projekta, koji će trajati 24 mjeseca.
Ukoliko projekat uspije, a nema razloga da tako ne bude, jer je “sezona” gromova na Lovćenu stabilna i traje tokom cijele godine, podaci koji će se dobiti biće iskorišćeni za kalibraciju svih uređaja i senzora koji prate atmosferska pražnjenja i dosadašnja greška u procjenama mjesta udara koja je išla i do 500 metara svešće se na minimum. Takođe, dobijeni podaci koristiće se za bolje projektovanje sistema zaštite za elektro-energetske uređaje.
Šta je ovo predavanje značilo Bildovcima?
Učenje o načinima upotrebe savremene IT opreme, kroz priču koja je savršeno nova i osvježavajuća. Dokaz da smo zaista uživali u predavanju profesora Balote su i brojna pitanja koja su uslijedila po završetku predavanja, da li moguće uhvatiti munje (ne, baš), da li projekat ima budućnost i pošto se formalno privede kraju (apsolutno, kroz komercijalnu djelatnosti) i mnoga druga.
Ovom prilikom želimo još jednom da se zahvalimo profesoru Baloti na predivnom predavanju i ideji da imamo ovakve tipove razmjene znanja u “kućnoj” atmosferi.
Uskoro vam se javljamo sa sljedećeg predavanja…
